Mudrost Aboridžina Novo!
0 preuzimanja
Praaustralci ili Aboridžini su u prošlosti bili lutajući narod. Osim onoga što su nosili na sebi ili u rukama, ništa nisu posjedovali.
Nisu se vezivali za predmete. Hranu nisu nalazili slučajno. Najprije bi je zatražili, zatim očekivali da se pojavi, a kad bi se pojavila zahvaljivali su što god to bilo.
Dan su započinjali molitvom zahvalnosti onom Jednom. Zahvaljivali su za novi dan, za sebe, prijatelje i čitav svijet. Kad bi tražili nešto posebno govorili su: "Ako je to za moje najviše dobro i najviše dobro cjelokupnog života."
Sporazumijevali su se telepatijom. To je bilo moguće jer su imali otvorene umove, nisu imali skrivene misli, niti su lagali, bili su isključivo dobronamjerni.
Govorili su srcem ili mentalno. Glas su koristili za pjevanje, proslave i liječenje.
Živjeli su skladno, podržavali jedan drugoga, cijenili se međusobno i otkrivali svoje talente.
Proslavljali su napredak nekog člana u talentima i mudrosti. Poznavali su mnoge aspekte psihologije. Znali su važnost učenja od prošlosti i događaja a odbacivali su osuđivanje.
Znali su da je važno voljeti samoga sebe kako bi mogli voljeti druge.
Znali su da je svatko od nas tamo gdje zaslužuje biti: kad se uzmu u obzir sve naše odluke u prošlosti i naša sadašnja slobodna volja.
Nastojali su svaki dan biti bolji ljudi. Poštivali su druge ljude, životinje, biljke i blagoslivljali ih.
Sve što im se događalo prihvaćali su sa zahvalnošću. Vjerovali su da u svakomu od nas živi duh - vječno biće.
Znali su da bolesti nastaju kao rezultat loših odnosa, krivih uvjerenja, potisnutog straha, pomanjkanje vjere u Stvoritelja...
Svi članovi zajednice pomagali su djeci da se usavršavaju i napreduju.
Odrasli ljudi nisu gubili osjećaj za dječju radost. U igri nije bilo natjecanja, niti pobjednika i gubitnika - samo zabava za sve.
Vjerovali su da se svaki čovjek može promijeniti ako to odluči. I da na druge utječemo jedino putem vlastitog života i načina na koji djelujemo.
Nazivali su se: Veliki lovac na kamenje, Majstor oruđar, Iscjelitelj, Majstorica švelja, Žena duh, Čuvarica tajni, Pripovjedačica priča, Veliki glazbenik...
Za kraj razmislimo kakvi su ljudi oni koji su Aboridžine nazivali divljacima.
| Pregleda: | 1490 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 22. 11. 2019. |
Slični dokumenti
Dok je lav spavao u šumi, Seoski miševi su plesali. Jedan od njih, neoprezan, skočio je na usnulog lava. Lav je nesretnika poklopio svojom šapom.
Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki. Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.