Vjeroučitelji sudjelovali u edukativnom programu Arheološkog muzeja u Splitu „Ususret Sudamji“

28. ožujka 2023.

U subotu 25. ožujka 2023. prva skupina od tridesetak vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije sudjelovala je u edukativnom programu „Ususret Sudamji“ koji je osmislio Arheološki muzej u Splitu, najstarija muzejska ustanova u Republici Hrvatskoj.

Osnovan je 1820. godine, nakon posjete cara Franje I. koji je bio oduševljen ostacima Salone i Dioklecijanovom palačom. Prije 101 godinu, zalaganjem don Frane Bulića, otvorena je zgrada u kojoj se danas nalazi. Cilj programa „Ususret Sudamji“ bio je upoznavanje iznimne religijske baštine antičke Salone, čija kulturna dobra oblikuju način života povijesnih dalmatinskih zajednica do današnjeg dana. U temeljima salonitanske kršćanske tradicije nalazimo lik sv. Dujma, čiji je blagdan snažno povezan uz identitet i povijest grada Splita. Program je uključivao obilazak Arheološkog muzeja, Priručne zbirke i lokalitete Salona te katedrale sv. Dujma i njezine Riznice.

IMG 9229

Na početku četverosatnog programa riječ dobrodošlice vjeroučiteljima je uputio dr. sc. Ante Jurčević, ravnatelj Muzeja ističući važnost kršćanske zajednice u Saloni i sv. Dujma kao njezinog biskupa, koji su neraskidivo povezani s kulturnim, povijesnim, nacionalnim i vjerskim korijenima Hrvata. Potom se vjeroučiteljima obratila Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje koja je zahvalila vjeroučiteljima na sudjelovanju u edukativnom programu „Ususret Sudamji“ potaknuvši ih da motiviraju i uključe svoje učenike o ovaj vrijedni program.

Uslijedilo je razgledavanje izložbenog postava lapidarija, kamenih spomenika koji otkrivaju povijest Salone, središta rimske provincije Dalmacije i centra kršćanstva na istočnoj obali Jadrana. Uz stručno vodstvo Nina Švonje, kustosa Epigrafičke zbirke otkrivali smo povijest naših davnih predaka urezanu u kamen, koja prikazuje raznovrsne aspekte njihovog života i omogućava razumijevanje razvoja kršćanstva u prvim stoljećima na području Salone. Zanimljivo je da je nekoliko kamenih natpisa izvađeno iz zvonika katedrale sv. Dujma prigodom njegove restauracije krajem 19. i početkom 20. stoljeća, koji je do tada, u punom smislu te riječi, bio skriveni lapidarij. Od brojnih kamenih spomenika, arhitektonskih ulomaka, nadgrobnih spomenika i sarkofaga, kvalitetom izrade, monumentalnošću i simbolikom ističu se: sarkofag iz 4. stoljeća na kojemu je prikazan mit o Hipolitu i Fedri, zatim sarkofag Dobrog pastira, također iz 4. stoljeća, s alegorijskim prikazom Isusa Krista te sarkofag s prikazom prijelaza Izraelaca preko Crvenog mora, koji se od 14. do početka 20. st. nalazio u samostanu sv. Frane u Splitu i u kojemu su bile pohranjene relikvije sv. Feliksa.

IMG 9318

Nakon obilaska Muzeja, krenuli smo prema Solinu u kojemu se nalaze ostaci antičke Salone, gdje se vjeroučiteljima pridružila prof. dr. sc. Jadranka Garmaz, predstojnica Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Ema Višić-Ljubić, muzejska savjetnica Priručne zbirke i lokaliteta Salona podsjetila je vjeroučitelje na povoljan geografski položaj Salone i cestovnu povezanost s unutrašnjosti preko kliškog prijevoja koji su uvjetovali brz i nesmetan razvoj ove antičke metropole. Po dolasku na Manastirine, najznačajniji salonitanski starokršćanski kompleks koji se nalazi izvan gradskih zidina, posjetili smo grob don Frane Bulića. Grob je izrađen u obliku kamenog sarkofaga, s natpisom: „Ovdje počiva don Frane Bulić, nedostojni svećenik i grešnik, čuvar pragova svetih solinskih mučenika“. Natpis je dijelom preuzet s nadgrobnog natpisa svećenika Ivana, na temelju kojeg je don Frane Bulić otkrio novo kršćansko groblje i baziliku sv. Anastazija na Marusincu.

Na prostoru Manastirina koji je od 1. stoljeća poganska nekropola, najvažniji kršćanski ukop vezan je uz salonitanskog mučenika i biskupa sv. Dujma. Imena mučenika, biskupa, visokih činovnika, vojskovođa i vjernika laika na nadgrobnim natpisima pronađenim na Manastirinama, oživljavaju početke kršćanstva u Solinu. O svetištu bazilike, grobu sv. Dujma i povezanosti salonitanskih biskupa s Rimom, govorio je Mario Matijević, lic. theol. Kult sv. Dujma razvio se odmah nakon njegove mučeničke smrti, a sredinom 5. stoljeća nad njegovim grobom podignuta je bazilika. Nakon propasti antičke Salone, sredinom 7. stoljeća relikvije sv. Dujma i drugih mučenika iz tog vremena prenesene su u Rim i u Split gdje se sv. Dujam počeo štovati i kao zaštitnik grada Splita.

Uz Manastirine posjetili smo Episkopalni centar, sagrađen nakon 313. godine koji se sastoji od dvojnih bazilika, krstionice i biskupove palače. O simbolici obreda kršenja, kao i o simbolici same krstionice, govorio je Mario Matijević, lic. theol. Okupljeni oko krstionice i vidno dotaknuti snagom i jačinom vjere davnih predaka, vjeroučitelji su zapjevali „Majko Ljubežljiva“.

 

Fotogalerija: Ivana Grabić

Na povratku prema autobusu kratko smo zastali u Tusculumu, zgradi koja je izgrađena također zaslugom don Frane Bulića i koja nosi naziv prema omiljenom izletištu rimske aristokracije u kojemu je posjedovao luksuznu vilu i veliki antički pisac i govornik Ciceron. Posjetili smo spomen-sobu don Frane Bulića i upisali u knjigu dojmova svoju zahvalnost za ljepotu koja nam je darovana.

Pred kraj programa vjeroučiteljima se obratio Ante Radovčić, prof., viši savjetnik specijalist u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije pozvavši vjeroučitelje da zajedno sa svojim učenicima aktivno sudjeluju u ovom iznimno važnom programu. Edukativni program završio je posjetom katedrali sv. Dujma u kojoj nas je Monika Stjepanović, kustosica Riznice podsjetila na bogatu povijest jedne od najstarijih katedrala na svijetu koja je prvotno bila mauzolej cara Dioklecijana. U njoj je povijest pomirila pogansku antičku, kršćansku srednjevjekovnu i modernu baštinu. Prisjećajući se poznate rečenice sv. Ivana Pavla II. „Ovdje povijest nije šutjela“, nastavili smo s razgledom stalnog postava Riznice katedrale koja se nalazi u palači Skočibučić Lukaris, sagrađenoj nad antičkim ostacima, koja svjedoči o vjeri i nadi, trudu i muci Splićana tijekom duge povijesti. U prizemlju i na dvije etaže Riznice smješteni su vrijedni umjetnički predmeti koji datiraju od antike do baroka, od kojih se osobito ističu: Splitski evanđelistar iz 7. ili 8. stoljeća, tri ikone Bogorodice s djetetom i relikvijari trnove krune, drva križa te sv. Dujma i sv. Anastazija.

Arheološki muzej u Splitu planirao je do blagdana sv. Dujma još dva termina za provođenje ovog hvalevrijednog programa za vjeroučitelje koji će se održati 15. travnja 2023. i 6. svibnja 2023. Zahvalni na sadržajno bogatom programu, rastali smo se sabirući dojmove ovog nadasve ispunjenog jutra.

Sabina Marunčić

Zanimljivosti

Prelijepa Sagrada Familia (Sv. Obitelj) crkva koju je u Barceloni projektirao Antonio Gaudi gradi se od 1882. godine i još uvijek nije dovršena. Zanimljivo je da to nije crkva koja se najduže gradi u povijesti; npr. katedrala u Antwerpenu u Belgiji građena je 269 godina.

Humor

Vjeroučitelj: “Kako glasi jedanaesta Božja zapovijed?” Vjeroučenik: “Ne pravi budalu od bližnjega svoga!”

Poslovice

Tko pobijedi strah taj je i tigru opasan protivnik. (Indijska)