Sveta Misa za odgojitelje i prosvjetne djelatnike

Split, 9. rujna 2011.

Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije po prvi je put organizirao zajedničku misu i zaziv Duha Svetoga za sve odgojitelje u predškolskim ustanovama te sve učitelje, nastavnike i profesore u osnovnim i srednjim školama na području Splitsko-makarske nadbiskupije, u petak 9. rujna u katedrali Sv. Dujma su Splitu, u povodu početka nove pedagoške i školske godine.

Euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, koji je tom prigodom podijelio vjeroučiteljima kanonske mandate. Četrdeset vjeroučitelja tako je primilo privremene ili trajne kanonske mandate na temelju kojih oni izvode nastavu katoličkoga vjeronauka u školama.

misa odgojitelji prosvjetni djelatnici2011

Nadbiskup je izrazio radost zbog zajedništva i u euharistijskom slavlju, a ne samo na radnom mjestu, u vrtićima, školama i zbornicama. Podsjetio ja kako su katedrale bile prvotno mjesto odgoja i obrazovanja jer su uz njih nicale katedralne škole. Tako je prva škola u Splitu bila katedralna škola. U tom je svjetlu kazao da zajednički zaziv Duha Svetoga ima još veću znakovitost i snagu kako bi ih još više povezao i ohrabrio da budu dostojni sustolnici euharistijskog slavlja i autentični evangelizatori za ovu novu školsku i pedagošku godinu 2011./2012.

misa odgojitelji prosvjetni djelatnici2011bU svojoj je propovijedi podsjetio nazočne da se ovogodišnji početak odvija u odjeku jednoga velikog događaja – pohoda pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj i u dvadesetoj obljetnici uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav. „Snažno i jednostavno svjedočenje Kristove Radosne vijesti Petra naših dana te njegovi govori o vrednotama vjere koji su prijeko potrebni svim razinama suvremenog društva tijesno su povezani s ulogom odgoja i obrazovanja, a napose školskog vjeronauka i župne kateheze“, naglasio je nadbiskup Barišić te dodao: „Iako živimo u pluralnom društvu, satkanom od različitih svjetonazora, duboko smo svjesni unutarnje snage kršćanske vjere koja suvremenom društvu obilježenom tolikim krizama može ponuditi sigurne temelje za njegovu obnovu i razvoj. Toliki isprepleteni problemi, tako složena gospodarska, financijska, politička i društvena kriza u svome najdubljem temelju polazi od krize čovjeka. Bez unutarnje obnove čovjeka, bez odgoja njegova srca svako obećanje o boljem životu postaje obična iluzija.“ U tom je surječju upozorio na ispravno oblikovanje savjesti kako osobne tako i savjesti onih kojima su poslani. Pozvao je nastavnike i odgojitelje da svoje učenike obrazuju i odgajaju da budu netko, a ne nešto tj. da budu izgrađeni ljudi i cjelovite osobe s čvrstim temeljima, vrijednostima i vrjednotama. A to se najbolje postiže pravim primjerom i svjedočenjem. „Ako je ljubav stvorila ovaj svijet a jest, onda ga samo milosrđe održava. Ova je metoda uspješna. Želio bih da svaki učenik bude veći od svog učitelja, da ga nadvisi u dobru, znanju i mudrosti ali da svima nama, i učiteljima i učenicima, bude u svemu izvor i nadahnuće prvi Učitelj, Gospodin naš Isus Krist“, poručio je splitsko-makarski nadbiskup.

Nazočnima se na kraju misnoga slavlja i prije podjele mandata obratio predstojnik Katehetskog ureda mr. don Josip Periš. Podsjetio je da se dugi niz godina ova misa organizirala samo za vjeroučitelje (što su preuzele i druge biskupije) te da su od ove godine htjeli to proširiti i na ostale profesore i odgojitelje u predškolskim ustanovama. Radostan zbog uspješnog pothvata, odnosno zbog velikog broja nazočnih odgojitelja i nastavnika izrazio je nadu da će ih sljedeće godine biti još i više. Jer, „ako je više od 90 % učenika na školskom vjeronauku, onda je normalno i za očekivati više od 90 % katoličkih prosvjetnih djelatnika“, naglasio je mr. Periš. Euharistijsko slavlje završilo je podjelom kanonskih mandata i zazivom Duha Svetoga za blagoslovljen i uspješan početak nove školske i pedagoške godine.

Silvana Burilović

Zanimljivosti

Tamjan “raste” u Indiji i Južnoj Arabiji, a smirna u Somaliji i Etiopiji. Naime tamjan se dobije sušenjem bljedožute smole iz drva vrlo tanke kore koje raste u indiji i Južnoj Arabiji, a smirna (mira) se radi od smole grma koji raste u Somaliji i Etiopiji.

Humor

Na Havajima uzimaju drugi pokrivač. +18°C Dalmatinci, Talijani i Grci uključuju grijanje. +15°C Dalmatinci panično kupuju drugu jaknu od perja s kapuljačom. +10°C Dio životinja priprema se za zimski san. +5°C Dalmatinci masovno odlaze na bolovanje. 0°C Talijanski automobili ne mogu upaliti. -1°C Dah se jasno vidi, a Rusi jedu sladoled i piju hladno pivo. -10°C Francuski automobili ne mogu upaliti. -12°C Politicari počinju pričati o beskućnicima. -15°C Američki automobili ne mogu upaliti. -20°C Dah se može, ne samo vidjeti nego i čuti. -25°C Japanski automobili ne mogu upaliti. -29°C Njemački automobili ne mogu upaliti. -30°C Rusi zakopčavaju gornje gumbe na košuljama. -35°C Ni jedan normalni automobil ne može upaliti. -40°C Ruski automobil ne može upaliti. -50°C Mnogi stanovnici Helsinkija umiru od hladnoće. -60°C U Moskvi zakopčavaju kapute, navlače šubare i rukavice. -80°C Čak i odvjetnici zavlače ruke u vlastite džepove. -100°C Oceani su pokriveni višemetarskim ledom te izumire posljednja flora i fauna na zemlji. -120°C Alkohol se smrzava, a Rusi padaju u tešku depresiju. -273,15°C Takozvana “apsolutna nula” prekida kretanje elementarnih čestica u svakoj materiji. Sa smrznutim suzama na licu, zadnji preživjeli Rus posljednjom snagom liže okamenjeni grumen votke.

Poslovice

Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima. (Latinska poslovica)