Stručni skup za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama

Split, 30. svibnja 2015.

U suorganizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarke nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje održan je 30. svibnja 2015. godine stručni skup za odgojiteljice u vjeri u prostorijama Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu na okvirnu temu: Izabrani sadržaji u vjerskom odgoju djece predškolske dobi.

Na stručnom skupu sudjelovalo je 60-ak odgojiteljica s područja cijele Dalmacije.

Skup tete20152

Skup je započeo svetom misom koju je predvodio predstojnik Katehetskog ureda don Josip Periš. U svojoj propovijedi don Josip je istaknuo Isusov stil komuniciranja s ljudima, istaknuvši kako je Isus rado ulazio u dijalog s njima, ali samo onda kada se taj dijalog temeljio na ljudskoj iskrenosti i povjerenju ili ako je bio izazvan duhovnim i tjelesnim potrebama ljudi koji su mu prilazili. se temeljio na iskrenosti ili na njihovim potrebama. No, Isus je znao voditi i „kontroverzne dijaloge“, osobito s farizejima i pismoznancima jer su bili izazvani njihovom neiskrenošću, dvoličnošću ili traženjem povoda za osudu, kao što je to bio slučaj u evanđeoskom odlomku odakle Isusu vlast. Isusovo izbjegavanje davanja odgovora farizejima i pismoznancima nije zbog toga što bi se Isus bojao pred njima priznati Sinom Božjim, već zbog toga što njegov odgovor ne bi u njima pobudio vjeru. Komunikacijski problem bio je u njihovoj zaslijepljenosti, samodostatnosti i krivoj slici Boga. Iz ovoga je jasna poruka za sve nas kršćane da se čuvamo svake ljudske neiskrenosti, dvostrukosti, licemjerja i oholosti. Opasnost je ako stvorimo kao pismoznanci vlastitu sliku o Bogu, kada mislimo da se Bog mora ponašati onako kako mi to želimo te takvu sliku namećemo drugima. Kao odgojitelji u vjeri trebamo u poniznosti prihvaćati Božju volju te se svakodnevno pitati što Bog želi preko mene poručiti djeci i roditeljima s kojima se svakodnevno susrećemo u svom radu.

Nakon svete mise uslijedio je stručni dio programa. Predavanje na temu Talenti u službi vjerskog predškolskog odgoja održao je dr. sc. don Mihael Prović, nastavnik na Katedri religiozne pedagogije i katehetike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Don Mihael je najprije u svom predavanju pojasnio pojmove darovitosti, kreativnosti i talentiranosti te uočio razlike među njima. Darovitost je sposobnost ili više njih koja je više razvijena u odnosu na druge i koju tek treba poticati da bi se razvila u talent. Talentiranost je, dakle, svojstvena nekoj daljnjoj životnoj fazi kao posljedica rada i vježbanja u području darovitosti. Iako općenito darovitost djece dijelimo u tri kategorije – ispodprosječne, prosječne i iznad prosječne – treba naglasiti da je, bez obzira na to, svako dijete u nečemu darovito. Svaka darovitost dolazi od Boga i treba je razvijati da bi se pretvorila u talent, a talenti su opet u službi drugoga. Zadatak je roditelja i odgojitelja da prepoznaju, podržavaju i potiču darovitost kod djece. Ponekad je darovitost teško prepoznati pa nam je u tome potrebna pomoć stručnjaka.

Skup tete201513

U stručnoj literaturi navodi se trinaest vrsta darovitosti. Predavač je potanko opisao svaku od njih, odnosno opisao je ponašanja djece u svakom od navedenih područja. To su: darovitost za glazbu, darovitost za matematičko-logičko razmišljanje, darovitost za mehaniku, darovitost za jezično izražavanje i stvaranje, darovitost za prostorno snalaženje, darovitost za motoričku koordinaciju, darovitost u interakciji sa sobom,darovitost u interakciji s drugima, darovitost u interakciji sa životinjama, darovitost u interakciji s prirodom, darovitost za humor, darovitost za poboljšanje svakodnevnog života i darovitost za interakciju s Bogom. Ovu posljednju darovitost možemo nazvati i dar vjere. Ima je svako dijete i može se razviti bez obzira na druge darove.

Da bi se darovi uspješno razvili u talente svakako je potrebno poticajno okruženje, pozitivne osobine odgojitelja, bilo da se radi o roditelju ili odgojitelju u dječjem vrtiću te vlastita motiviranost i angažman. Osobine koje bi trebao imati svaki odgojitelj su sljedeće: emocionalna zrelost, stabilnost u međuljudskim odnosima, sposobnost empatije, objektivnost,  motiviranost u odgojnim postupcima i primjer vlastitog života. Ovdje svakako treba istaknuti i župnu zajednicu kao oblik institucionalnog odgoja. U kontekstu vjerskog odgoja djece, predavač se osvrnuo i na Isusov govor o talentima koji nalazimo u prispodobama u Matejevom i Lukinom evanđelju. One nam govore o odgovornosti koju imamo prema sebi i svojim darovima, a u našem slučaju i u odnosu na djecu koju želimo odgojiti i pomoći im na njihovom putu razvoja.

Praktični dio stručnog skupa nastavljen je u pedagoškim radionicama koje su pripremile, osmislile i predvodile odgojiteljice iz Dječjeg vrtića Radost u Splitu Smilja Nini Dukić, Anđelka Tomić i Ljiljana Buljan.

Skup tete20151216

Odgojiteljice mentorice Anđelka Tomić i Ljiljana Buljan svoju su radionicu naslovile Dijete, vjera i ekologija. U prvom dijelu upoznale su nas s počecima ekološkog pokreta u svijetu te o vlastitim aktivnostima iz područja ekologije. Svrha ekologije dobrobit je čovjeka, a ne vlastita vrijednost prirode, naglasile su odgojiteljice Tomić i Buljan te da je bez promjena u načinu mišljenja i življenja svaki angažman u ekološkom smislu osuđen na neuspjeh. Kao poticaj i temelj za ekološko djelovanje odgojiteljice su postavile biblijski tekst Post 4,9:  „Zar sam ja čuvar brata svoga?“ te iz njega izvele analogiju: „Zar sam ja čuvar ove Zemlje?!“ Njihov odgovor glasan je i jasan: Da! Saznali smo i o aktivnostima u razvijanju ekološke svijesti pape Benedikta XVI. koji je o ovoj problematici govorio u svojoj enciklici “Ljubav u istini”. Drugi dio radionice sastojao se od četiri vrste aktivnosti koje su se odvijale u manjim skupinama. Jedan zadatak bio je ispričati priču po nizu slika povezujući vjerski odgoj i ekologiju, drugi zadatak bio je slikanje slave Božje na recikliranom papiru koji su izradila djeca, treći zadatak bio je uglazbiti molitvu bratu Suncu te četvrti zadatak pripremiti jelo od zdravih namirnica iz eko-uzgoja. Svi smo uživali u navedenim aktivnostima te se međusobno obogatili izmjenom iskustava koja su se pokazala kao osvježenje u doslovnom i prenesenom značenju.

Drugu radionicu vodila je odgojiteljica savjetnica Smilja Nini Dukić na temu: Talenti – dar i(li) obveza. Cilj ove radionice u kojoj smo razmišljali o darovima i plodovima Duha Svetoga bio je sljedeći: djeci dati najbolji dio sebe! U praktičnom dijelu radionice trebali smo biblijski tekst o susretu Isusa i Samarijanke na zdencu povezati s jednom od darovitosti te iz toga pripremiti aktivnosti za djecu. Rezultati su se pokazali iznenađujući u maštovitosti i originalnosti na opće zadovoljstvo sudionica ove radionice.

Stručni skup završio je valorizacijom rada te konkretnim prijedlozima za sljedeći susret.

Anica Kraljević

foto Josip Periš

Zanimljivosti

Stanovnik Zemlje prosječno potroši 50 kg papira godišnje, a u Republici Hrvatskoj papir čini čak 27% komunalnog otpada.

Humor

Mladi se svećenik vratio iz Rima nakon obrane doktorata i reče svojoj baki: “Bako, doktorirao sam filozofiju!” “Bože blagi, kakvih sve bolesti ima na ovome svijetu!” – reče baka.

Poslovice

Hvalisanje je početak sramote. (Japanska)