Stručni skup vjeroučitelja – teološki simpozij

Split, 24. – 26. listopada 2013.

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 24. do 26. listopada održan je XIX. međunarodni teološki simpozij na temu: Recepcija Drugog vatikanskog sabora s posebnim osvrtom na Crkvu u Hrvata.

Osim samog Fakulteta kao nositelja projekta, u organizaciji ovogodišnjeg Simpozija sudjelovali su Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije i Agencija za odgoj i obrazovanje. Stoga i ne čudi što je Simpozij, osim 25 domaćih i inozemnih predavača i eminentnih profesora teologije, okupio i veliki broj vjeroučitelja s područja naše nadbiskupije te je kao takav ove godine produžen na tri dana.

simpozij2013

Posebnost ovogodišnjeg Simpozija istaknula je prof. dr. Jadranka Garmaz, koja je u ime Povjerenstva za organizaciju znanstveno-teoloških simpozija otvorila Simpozij. „Na tragu opredjeljenja koncilske Crkve za zajedništvo i suradnju, iz plenarnih predavanja i rada u skupinama očekujemo nove poticaje i nove ideje za implementaciju koncilskih smjernica, kako u teološkom diskursu tako i u učenju i poučavanju vjere“, kazala je dr. Garmaz. Pozdravnu riječ okupljenima je uputio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, ukazujući na problem odvajanja duha Sabora od njegova slova, tj. vjere od eklezijalnosti. Izrazivši svoje uvjerenje da je 50 godina nakon otvaranja Sabora postignut rast u hermeneutici, nadbiskup je dodao kako se danas nažalost sve više rastavlja slovo i duh Koncila, a sama se Crkva reducira na kristologiju. Na otvaranju Simpozija okupljenima se obratio i prof. dr. Ante Mateljan, dekan KBF-a, istaknuvši činjenicu da je Drugi vatikanski koncil po nadahnuću Duha ponovno osvijetlio temelje i pokazao kako dalje graditi Crkvu u suglasju s Gospodinovim nacrtom.

Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predstavljanje zbornika radova s prošlogodišnjega Međunarodnoga teološkog simpozija pod nazivom Antropološka i religiozna dimenzija žrtve.Zbornik koji sadrži osam znanstvenih radova i dva intervjua predstavili su prof. dr. Ante Vučković i prof. dr. Marinko Vidovića.

Prvo predavanje pod nazivom Crkva u današnjem svijetu: pastoralna konstitucija Gaudium et spes i njezina poslijesaborska recepcija održao je prof. dr. Edmund Arens iz Luzerna koji se osvrnuo na značenje aggiornamenta, ključnog pojma za razumijevanje Sabora. Prema njegovu tumačenju, aggiornamento znači čitati i tumačiti mjesto i značenje vjere i Crkve u suvremenom svijetu, a sama Crkva kao dijaloška zajednica mora se usmjeravati prema punini vjere u nadnarodnoj, međukulturnoj i međureligijskoj komunikaciji.

simpozij2013a

Drugoga dana program je trebao započeti prof. dr. Salvador Pié-Ninot, no zbog spriječenosti dolaska, njegovo predavanje pod naslovom Učiteljski značaj II. vatikanskog sabora pročitao je dr. sc. Edvard Punda, profesor fundamentalne teologije na splitskom KBF-u. Kroz predavanje je iznesen svojevrsni vodič za raspoznavanje katoličkog nauka Drugog vatikanskog sabora. Autor je smatrao potrebnim razlučiti i ključno ekleziološko pitanje Drugog vatikanskog sabora o hijerarhijskom zajedništvu s naglaskom na svjedočansku ulogu Koncila unutar katoličkog nauka Crkve.

O temi Gaudium et spes: Pastoralnost na kušnji govorio je prof. dr. Gilfredo Marengo iz Rima koji je upozorio na opasnost tumačenja ove konstitucije isključivo u vremenu kada je nastala te pozvao na njezino ponovno čitanje. Program je zatim nastavljen predavanjem prof. dr. Ante Crnčevića sa KBF-a u Zagrebu na temu Sacrosanctum concilium i liturgijska ekleziologija: liturgija između dostatnosti i potrebe trajne obnove. U svom izlaganju Crnčević je naglasio važnost ove konstitucije koja u svom prvom broju sadrži preambulu cjelokupnog Sabora, istovremeno navodeći instauratiokao temeljni pojam u čijem se korijenu nalazi grčka riječ stauros (stup) koja upućuje na Krista, a iz čega proizlaze sva ostala načela konstitucije. Nakon svakog predavanja bila je upriličena rasprava.

simpozij2013b

Popodnevni dio programa drugog dana Simpozija započeo je izlaganjem doc. dr. Darka Tomaševića pod nazivom Recepcija Svetoga pisma u nekim katehetskim priručnicima u usporedbi s jednim američkim iskustvom. Sarajevski profesor istaknuo je Bibliju kao središte vjerničkog života te Božji govor kao uvijek suvremen i nov. Prema njegovim riječima Biblija kroz povijest nije uvijek bila u središtu poučavanja, no danas ona nanovo postaje izvor kateheze, uz napomenu kako govor o Bogu mora biti prilagođen dobi primatelja i poticati na djelovanje.

U drugom dijelu Simpozija ove je godine, kao novina za sve sudionike, uveden rad u skupinama. U skupini Lumen gentium plenarno su obrađivane teme: Sinodalnost Crkve i laici (Nediljko Ante Ančić); Ostvarenje Crkve kao zajednice u katehetskoj praksi (Josip Periš); Vjera u procjepu između osobnog i crkvenog (Edvard Punda); Opći poziv na svetost u Crkvi (Mladen Parlov); Ekumenizam, vjerska sloboda i sloboda u odgoju (Dušan Moro) i Je li Crkva znak? O sakramentalnom razumijevanju Crkve (Anđelko Domazet).

U skupini Sacrosanctum concilium obrađivale su se sljedeće teme: Liturgijsko slavlje: između mistike i zaborava otajstva. Osvrti na današnju liturgijsku praksu (Ante Crnčević); Djelatno i plodno sudjelovanje u liturgiji (Domagoj Volarević) i Red mise treba biti prerađen (Ante Mateljan). U svim skupinama vjeroučitelji su pokazali veliko zanimanje za ponuđene i predstavljene koncilske teme.

simpozij2013c

Posljednji dan Simpozija okupio je, između ostalih, 130 vjeroučitelja, a otvorila ga je prof. dr. Valentina Mandarić sa zagrebačkog KBF-a predavanjem na temu Odgoj u zrcalu saborske baštine. Mandarić je razmotrila odgoj i obrazovanje u vrtlogu promjena u suvremenom društvu, s naglaskom na antropologiji kao temelju svakog odgoja te školi kao mjestu dijaloga znanstvene kulture i religioznog mišljenja. Nakon rasprave uslijedio je ponovno rad u skupinama, ovaj put na teme drugih dviju koncilskih konstitucija.

U skupini Dei Verbum obrađivale su se teme: Dinamička i osobna koncepcija objave (Marinko Vidović); Nova hermeneutika i Dei Verbum br.12 (Marijan Vugdelija); Odnos Staroga i Novoga zavjeta u službi recepcije DV, 4–5 (Miljenko Odrljin) i Dei Verbum u KKC-u: Pisamski citati u službi recepcije (Domagoj Runje).

U skupini Gaudium et spes obrađene su sljedeće teme: Društveni pastoral. Novost u crkvenomu radu (Alojzije Čondić); Mjesto i uloga vjerskog odgoja prema GS (Mihael Prović); Moral braka i obitelji u GS (Šimun Bilokapić); Znakovi vremena. Dinamična vizija svijeta (Nikola Bižaca) te Kairos u vjeronauku i katehezi (Jadranka Garmaz).

Rad Simpozija je završio pojedinim izvješćima o radu u skupinama, te zaključnim riječima dekana prof. dr. Ante Mateljana koji je zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi Simpozija, istaknuvši kako recepcija Drugoga vatikanskog sabora znači prepoznavanje autentičnosti evanđeoskog navještaja, zajedništva, značaja otajstava i konačnog poziva na život po Kristu.

Petar Kelvišer

Zanimljivosti

Židovi su u Isusovo vrijeme smjeli nekoga kamenovati, baciti u vatru, odsjeći glavu, baciti s hridine ili utopiti ali razapinjanje je bilo pridržano Rimljanima.

Humor

- Lijepo je ići u školu, lijepo je vraćati se iz škole, samo mi se ne sviđa ono između.

Poslovice

Hrabrost je strah koji je izgovorio molitvu. (Anoniman)