Stručni skup o preventivnom odgojnom sustavu

Split, 17. listopada 2015.

U Zdravstvenoj školi u Splitu je u subotu, 17. listopada, održan izuzetno posjećen i kreativan stručni skup o preventivnom odgojnom sustavu pod naslovom Odgoj – (u)pomoć!

Skup s ciljem profesionalnoga usavršavanja prosvjetnih djelatnika u osnovnim i srednjim školama, športskih trenera i predškolskih odgajatelja organiziralo je Udruženje salezijanaca suradnika i Salezijanci Split uz podršku Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je prepoznala njegovu vrijednost i uvrstila ga na popis svojih službenih stručnih skupova.

br 1

Preventivni odgojni sustav životno je djelo svetoga Ivana Bosca, a on ga nije kreirao za stolom na temelju pedagoške literature, nego svoj izvor ima u Svečevom predanom odgojnom radu s mladima u njihovim konkretnim životnim uvjetima. Don Bosco je već u 19. stoljeću anticipirao ono što naš odgojno-obrazovni sustav pokušava primijeniti već desetak godina od uvođenja Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnoga standarda stavljajući učenika u središte svoga rada. Njegove dragocjene uvide i iskustva o važnosti poznavanja egzistencijalne situacije odgajanika i njihovih afiniteta kao polazišta uspješnoga pedagoškoga rada brojnim je polaznicima prenio ovaj skup u čiju su se organizaciju aktivno uključili srednjoškolski vjeroučitelji Mirjana Vučica i Dušan Vuletić, salezijanci suradnici iz Splita.

Da bi se došlo do širih neophodnih spoznaja o svijetu današnjih učenika potrebno je poznavati društveno stanje i izazove mladih u suvremenom svijetu pri čemu su svoja saznanja i iskustva ovom prilikom prenijela dvojica sveučilišnih profesora dr. sc. Ivica Šola i dr. sc. Božo Skoko. Između ostaloga rečeno je da su današnji učenici navezani na digitalna sredstva komunikacije s potrebom biti trajno umreženi, te osobitom sklonošću vizualnom učenju.

br 5

Zanimljivu je antropološku podjelu razvoja naše civilizacije ponudio doc. dr. sc. Ivica Šola obilježenu s četiri odrednice čovjeka: homo sapiens, homo religiosus, homo faber i homo videns. Prema njemu era homo sapiensa pokriva antičko doba od Sokrata, a u srednjem vijeku dolazi dimenzija smisla kroz homo religiosus. Homo faber se pojavljuje s prosvjetiteljstvom, a u naše vrijeme četvrta dimenzija jest homo videns, koji preko svih mogućih sredstava komunikacije ima potrebu svima pokazati što on misli, vrjednuje i stvara. Veoma plodonosna misao uzme li se k znanju da zajedničarska osobnost čovječanstva ima potrebu biti prepoznata u svojim ostvarenjima. Pri tome do izražaja mogu doći individualne devijacija zbog činjenice da je era homo vidensa na svom početku, odnosno u predškolskom stadiju. Takve pojedince sklone potpunom i nekritičnom „razgolićivanju“ sebe u digitalnom svijetu Šola naziva vidiotima. Nikakvo čudo da u početnom stadiju jedne ere postoje brojni pojedinci skloni onomu što nitko za nekoliko desetljeća, nakon prikupljenoga iskustva, zasigurno neće činiti. Upravo se današnji mladi najviše razotkrivaju, odnosno daju se upoznati, a kako su bez iskustva, o sebi otkrivaju i ono što objektivno nije potrebno. Iskusnija populacija u silaznoj dionici svoga ovozemaljskoga putovanja još uvijek govori o virtualnom svijetu i stvarnost, ali u dogledno vrijeme ta ista stvarnost bit će veoma realna kao što je njoj danas materijalni svijet. U budućnosti će vjerojatno postojati digitalni životopisi, a činjenica jest da pisani životopisi postoje tisućljećima što nikome ne smeta. Ono što današnja generacija na odlasku naziva neprikladnim ili pretjeranim razotkrivanjem sutra će biti sasvim obična i redovita stvarnost. Upravo će ta činjenica razotkrivenosti svakoga pojedinca posljedično značiti iskrenije odnose i autentičnije ponašanje.

br 2

O stanju mladih danas u našem društvu govorio je prof. dr. sc. Božo Skoko. U Hrvatskoj ima oko 800 tisuća mladih, od kojih je većina rođena u samostalnoj i neovisnoj hrvatskoj državi. Njihov život obilježile su razne krize: u djetinstvu su preživjeli ratnu i poratnu krizu te tranziciju, a od 2008. godine proživljavaju ekonomsku krizu. Pod velikim su utjecajem masovnih medija, globalizacije, obrata vrijednosti u društvu te im se nude mnogi novi uzori. Među mladima vlada prilična rezignacija zbog toga što ne vide perspektivu i mogućnost zapošljavanja. Razna istraživanja ukazuju na promjenu mentaliteta i vrijednosnog sustava kod mladih koji sve više naginju pragmatizmu i hedonizmu, unatoč velikoj stopi siromaštva. Ipak, primjećuje se vjernost tradicionalnoj obitelji i potreba za čvrstim društvenim vezama. No, poput svojih vršnjaka iz cijeloga svijeta, mladi sve više žive virtualnu „stvarnost“ i pod utjecajem su medijske propagande. Stoga je za odgoj vrlo važna edukacija samih roditelja i ostalih odgojitelja o uporabi medija, ali isto tako snažna potreba za ponudom alternativnih sadržaja za kreativnije korištenje slobodnog vremena. Predavač je također naglasio ulogu obitelji i škole te Crkve u stvaranju prijateljskih zajednica i pozitivnog društvenog ozračja u kojima bi mladi mogli biti u potpunosti ono što jesu, pronaći osobe od povjerenja i razvijati se u integralnom smislu.

Poznavanje društvene klime i utjecaja na oblikovanje osobnosti djece i mladih potreba je svakog odgojitelja i učitelja te je pretpostavka za uspješno odgajanje cjelovite osobe. To je također ishodište preventivnog odgojnoga sustava. O povijesnim okvirima života i djelovanja sv. Ivana Bosca govorio je salezijanac, mr. sc. don Ivan Marijanović. Sustav preventivnoga odgoja počiva na tri stupa: razumu-razboritosti, vjeri-povjerenju i ljubavi-ljubaznosti.

O odgoju djece u školi danas, o obilježjima salezijanca kao odgojitelja, o značenju „salezijanskog dvorišta“, o posebnosti salezijanskog obiteljskog ozračja te kakvu ulogu ima sport u odgoju djece i mladih, razgovaralo se sa sudionicima tzv. okruglog stola Agnes Jelačić, pedagoginjom u Osnovnoj školi Gripe, Kristinom Bašić, odgojiteljicom u vrtiću i aktivnom župljankom na Kmanu, don Mihovilom Kurkutom, bivšim župnikom na Kmanu i idejnim začetnikom ovoga skupa te Ivicom Marašem, sportskim rukometnim trenerom koji je, kao dijete, zavolio salezijance i otkrio ljubav prema sportu na „salezijanskom dvorištu“.

Uz propitkivanje sadašnjega odgojno-obrazovnoga stanja i pronicanje onoga što bi trebalo činiti u budućnosti, a sve osvijetljeno iskustvom prošlosti i velikih pojedinaca kao što je Don Bosco, ovaj je stručni skup prigoda da se istakne činjenica kako vjeroučiteljice i vjeroučitelji nastoje oko obogaćivanja i poboljšavanja sveukupnoga stanja u društvu. Dakako da je za organizaciju ovakvoga skupa potrebna ideja, inicijativa, poduzetnost i kreativnost kako bi se u punoj odgovornosti stajalo na usluzi zajednici u kojoj se živi. I k tome još na potpuno volonterskoj osnovi. A protagonisti svega bili su upravo vjeroučitelji. Bitno je naglasiti takvu činjenicu, jer u hrvatskoj javnosti postoje i djeluju značajne snage s ciljem diskreditiranja školskoga vjeronauka. Aktivnosti kao što je skup Odgoj – (u)pomoć! definitivno stavlja klevetnike vjeronauka u kut kamo pripadaju, a to je ideološka netrpeljivost i osvjetljava ih svjetlom istine u njihovoj laži. Nedavni napadi s optužbom o nedostatnoj vjeronaučnoj kreativnosti i poduzetnosti time su najbolje demantirani.

Antun Budimir

Zanimljivosti

Konoplja je u razdoblju od 3000 godina, sve do 1883., bila bila najkorisnija biljka. Koristila se za izradu tkanina, sapuna, papira, lijekova i ulja.

Humor

Želiš godišnji odmor? NE MOŽE! Godina ima 365 dana. Dnevno spavaš 8 sati, što godišnje iznosi 122 dana. Ostaje 243 dana. Dnevno imaš 8 sati odmora, što iznosi dodatnih 122 dana. Ostaje 121 dan. 52 dana godišnje su nedjelje, kada se ne radi i ostaje 69 dana. 52 dana godišnje su subote, kada se također ne radi i ostaje 17 dana. Dnevno imaš pola sata pauze, što godišnje iznosi 7 dana. Ostaje 10 dana. 9 dana godišnje su blagdani, pa ostaje jedan jedini radni dan. Taj dan je 1. svibnja, Praznik rada, te se na taj dan ne radi. Kako pored svega ovoga uopće možeš tražiti godišnji odmor?!?

Poslovice

S ciljem pred očima i najsporiji napreduju brže nego oni najbrži bez cilja! (Lessing)