U organizaciji Zavoda za školstvo RH i Nacionalnoga katehetskog ureda HBK u Lovranu je 20. i 21. ožujka održan seminar za vjeroučitelje voditelje stručnih vijeća, mentore i savjetnike. Treći u nizu stručnih seminara o komunikaciji i komunikacijskim vještinama obrađivao je filozofsko-duhovni komunikološki aspekt vjerskog odgoja na području vjeronauka u školi s ciljem formiranja stavova u komunikacijskom procesu.
Predavanja su održali dr. Tomislav Ivančić, prof. Nevenka Lončarić Jelačić i prof. Ksenija Moguš. Tom je temom završen ciklus koji je ponudio usvajanje znanja, vještina i stavova kojima se razvija komunikacija. Ovakav je model rada izabran uzimajući u obzir smjernice Općeg direktorija za katehezu u kojemu se navodi važnost osobe vjeroučitelja i osobnog svjedočenja koje je duša svake metodologije. Stoga je posljednji u nizu stručnih seminara o komunikaciji posvećen njenom duhovnom aspektu. Polaznici će dobiti potvrdu Zavoda za školstvo o pohađanju stručnog seminara za komunikacijske vještine.
Okupljene je pozdravio riječki nadbiskup Ivan Devčić te viši savjetnik za vjeronauk Zavoda za školstvo Dalibor Adžić. Nadbiskup je istaknuo važnost komunikacije u svim njenim aspektima te podsjetio kako su vjeroučitelji u nastavi vjeronauka pozvani povezivati stručni i duhovni pristup nastavi. “Riječ ima sakramentalno značenje”, rekao je dr. Ivančić, govoreći o egzistencijalno-duhovnom pristupu komunikaciji. Temeljeći komunikaciju na Kristovoj poruci ljubavi, dr. Ivančić je istaknuo kako na taj način zaista možemo komunicirati s drugim.
Voditeljica centra za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje Nevenka Lončarić Jelačić govorila je o novim standardima učenja koje nameću današnji zahtjevi društva. Razvoj tehnologija i struktura poslova zahtijevaju stalnu naobrazbu i usavršavanje. “Učenje se sagledava kao trajni proces, koji traje cijeli život”, objasnila je prof. Jelačić. To se, dakako, očekuje i od samih učitelja, a tim zahtjevima morat će se prilagoditi i nastavni procesi. Novi program Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda odgovara tim izazovima te postavlja nove odrednice u nastavnom procesu i sadržaju nastavnih programa. U konceptu cjeloživotnog učenja nema mjesta za jednodimenzionalni i jednosmjerni proces obrazovanja koji se još uvijek pretežno koristi. “Suvremeni uvjeti života traže kompletnu osobu koja se može nositi s trajnim promjenama”, rekla je Jelačić. U tom kontekstu, vjeronauk kao predmet već u startu ima predispozicije za primjenu takvog oblika rada. Naime, vjeronauk po svom sadržaju nije predmet koji se temelji na količini naučenih podataka, nego ima odgojnu ulogu i time već sada odgovara standardima HNOS-a.
Prof. Ksenija Moguš, savjetnica za filozofiju u Zavodu za školstvo, govorila je o procesu i potrebi stvaranja etičkog kodeksa. Taj bi kodeks trebao postaviti jasne kriterije vrednovanja rada učenika i učitelja. Temelji se na jasnom postavljanju, pravima, odgovornosti u njegovo stvaranje uključuje se i učenike i time oni sami prihvaćaju odgovornost i spoznaju granice.