Seminar za vjeroučitelje voditelje stručnih vijeća, mentore i savjetnike

Lovran, 20. – 21. ožujka 2006.

U organizaciji Zavoda za školstvo RH i Nacionalnoga katehetskog ureda HBK u Lovranu je 20. i 21. ožujka održan seminar za vjeroučitelje voditelje stručnih vijeća, mentore i savjetnike. Treći u nizu stručnih seminara o komunikaciji i komunikacijskim vještinama obrađivao je filozofsko-duhovni komunikološki aspekt vjerskog odgoja na području vjeronauka u školi s ciljem formiranja stavova u komunikacijskom procesu.

Predavanja su održali dr. Tomislav Ivančić, prof. Nevenka Lončarić Jelačić i prof. Ksenija Moguš. Tom je temom završen ciklus koji je ponudio usvajanje znanja, vještina i stavova kojima se razvija komunikacija. Ovakav je model rada izabran uzimajući u obzir smjernice Općeg direktorija za katehezu u kojemu se navodi važnost osobe vjeroučitelja i osobnog svjedočenja koje je duša svake metodologije. Stoga je posljednji u nizu stručnih seminara o komunikaciji posvećen njenom duhovnom aspektu. Polaznici će dobiti potvrdu Zavoda za školstvo o pohađanju stručnog seminara za komunikacijske vještine.

Okupljene je pozdravio riječki nadbiskup Ivan Devčić te viši savjetnik za vjeronauk Zavoda za školstvo Dalibor Adžić. Nadbiskup je istaknuo važnost komunikacije u svim njenim aspektima te podsjetio kako su vjeroučitelji u nastavi vjeronauka pozvani povezivati stručni i duhovni pristup nastavi. “Riječ ima sakramentalno značenje”, rekao je dr. Ivančić, govoreći o egzistencijalno-duhovnom pristupu komunikaciji. Temeljeći komunikaciju na Kristovoj poruci ljubavi, dr. Ivančić je istaknuo kako na taj način zaista možemo komunicirati s drugim.

Voditeljica centra za obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje Nevenka Lončarić Jelačić govorila je o novim standardima učenja koje nameću današnji zahtjevi društva. Razvoj tehnologija i struktura poslova zahtijevaju stalnu naobrazbu i usavršavanje. “Učenje se sagledava kao trajni proces, koji traje cijeli život”, objasnila je prof. Jelačić. To se, dakako, očekuje i od samih učitelja, a tim zahtjevima morat će se prilagoditi i nastavni procesi. Novi program Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda odgovara tim izazovima te postavlja nove odrednice u nastavnom procesu i sadržaju nastavnih programa. U konceptu cjeloživotnog učenja nema mjesta za jednodimenzionalni i jednosmjerni proces obrazovanja koji se još uvijek pretežno koristi. “Suvremeni uvjeti života traže kompletnu osobu koja se može nositi s trajnim promjenama”, rekla je Jelačić. U tom kontekstu, vjeronauk kao predmet već u startu ima predispozicije za primjenu takvog oblika rada. Naime, vjeronauk po svom sadržaju nije predmet koji se temelji na količini naučenih podataka, nego ima odgojnu ulogu i time već sada odgovara standardima HNOS-a.

Prof. Ksenija Moguš, savjetnica za filozofiju u Zavodu za školstvo, govorila je o procesu i potrebi stvaranja etičkog kodeksa. Taj bi kodeks trebao postaviti jasne kriterije vrednovanja rada učenika i učitelja. Temelji se na jasnom postavljanju, pravima, odgovornosti u njegovo stvaranje uključuje se i učenike i time oni sami prihvaćaju odgovornost i spoznaju granice.

Zanimljivosti

Uz janje, beskvasni kruh i gorko zelje za vrijeme pashalne večere oko stola kruže četiri obredne čaše vina.

Humor

Želiš godišnji odmor? NE MOŽE! Godina ima 365 dana. Dnevno spavaš 8 sati, što godišnje iznosi 122 dana. Ostaje 243 dana. Dnevno imaš 8 sati odmora, što iznosi dodatnih 122 dana. Ostaje 121 dan. 52 dana godišnje su nedjelje, kada se ne radi i ostaje 69 dana. 52 dana godišnje su subote, kada se također ne radi i ostaje 17 dana. Dnevno imaš pola sata pauze, što godišnje iznosi 7 dana. Ostaje 10 dana. 9 dana godišnje su blagdani, pa ostaje jedan jedini radni dan. Taj dan je 1. svibnja, Praznik rada, te se na taj dan ne radi. Kako pored svega ovoga uopće možeš tražiti godišnji odmor?!?

Poslovice

Grubost je pokušaj slabog čovjeka da bude jak. (Matthew Casy)