Održan međubiskupijski stručni skup za vjeroučitelje

Online, 27. studenoga 2021.

U suorganizaciji katehetskih ureda Splitsko-makarske, Zadarske, Šibenske, Hvarske i Dubrovačke nad/biskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, u subotu 27. studenoga 2021. godine održan je po prvi put međubiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u osnovnim i srednjim školama na temu: Pred izazovima novih religioznih pokreta i sljedbi.

1 2Stručni skup održan je online preko Zoom aplikacije iz Katehetskog ureda u Splitu, budući da zbog epidemioloških mjera nije moguće održavati susrete uživo. Na stručnom skupu sudjelovalo je oko 400 vjeroučitelja iz navedenih nad/biskupija. Skup je započeo prigodnom molitvom koju je pripremila i predvodila Antonija Baković, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi „Vrpolje“ u Vrpolju i u Osnovnoj školi „Ivan Duknović“ u Marini. U ime svih predstojnika katehetskih ureda pozdravnu riječ okupljenim vjeroučiteljima uputio je don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, a potom obrazložio izbor teme te zahvalio svim nositeljima programa na uloženom trudu i vremenu. Kritički se osvrnuvši na fenomen novih religioznih pokreta i sljedbi, čiji su nastanak i širenje nerijetko povezani s krizom povjerenja u tradicionalne religiozne institucije pa tako i u samu Crkvu, predstojnik Periš istaknuo je važnost evangelizacije samih kršćana kako se sumnjivi religiozni izričaji i prakse ne bi olako uvlačili u kršćansku vjeru i tkivo Crkve. Kao trajnu zadaću vjeronauka i kateheze na tom putu, don Josip je sažeo u tri važna koraka: osnaživati vlastiti kršćanski identitet, biti u službi cjelovitog poznavanja i rasta osobne vjere te je razvijati u pravcu religiozne autonomije i, na kraju, osnaživati crkvenu pripadnost.

Potom se vjeroučiteljima obratio splitsko-makarski mons. Marin Barišić koji je pozdravio sve prisutne vjeroučitelje u svoje osobno ime i u ime svoje subraće biskupa iz ostalih dalmatinskih biskupija. Istaknuo je aktualnost izabrane teme stručnog skupa o kojoj je potrebno promišljati, imajući trajno pred očima osobu Isusa Krista. Znakovito istaknuvši da se stručni skup održava uoči prve nedjelje došašća, zaželio je svim vjeroučiteljima da s novom svježinom krenu u novu crkvenu godinu ususret Gospodinu kojeg radosno iščekujemo, uz zagovor i pomoć nebeskih zaštitnika naših mjesnih Crkava.

Radni dio stručnog skupa, kojeg su moderirali Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje i Šime Zupčić, predstojnik Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije, sastojao se od dva opsežna predavanja zamišljena kao jedna cjelina i četiri kraća praktična koreferata.

7Prvo predavanje, na temu Fenomen novih religioznih pokreta i sljedbi, održao je dr. sc. fra Josip Blažević, provincijal Hrvatske Provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca i vrsni poznavatelj istočnjačke duhovnosti i novih religioznih pokreta. U svom izlaganju fra Josip je govorio o problemu terminologije i klasifikacije religioznih pokreta, analizirao religiozne i socijalne uzroke njihova širenja, ukazao na metode novačenja, kao i njihovu prisutnost na području Republike Hrvatske. Novi religiozni pokreti i sljedbe složen su fenomen koji iziskuje trajno praćenje, upoznavanje, analiziranje i primjereno djelovanje. Osobito su im izložene ranjive skupine koje o fenomenu religioznih pokreta i sljedbi treba preventivno informirati kako bi se prema njima mogle zrelo odnositi. Potrebno je, također, formirati kompetentne stručnjake raznih profila koji će pružati podršku i stručnu pomoć obiteljima čiji su članovi podlegli utjecaju pojedinih religioznih pokreta i sljedbi. Posebnu skrb iziskuju same žrtve određenih pokreta ili sljedbi kako bi se nakon istupanja mogle ponovno socijalizirati, eventualno vratiti izgubljenu imovinu, posao ili društveni status. Širenje religioznih pokreta i sljedbi ozbiljan je poziv Crkvi da se ne ogluši na prigovore onih koji svoju duhovnu glad taže daleko od Isusa Krista, donositelja vode žive, zaključio je dr. Blažević.

I drugo predavanje, koje je činilo zaokruženu tematsku cjelinu s prethodnim predavanjem, održao je također fra Josip Blažević pod naslovom Stav Katoličke Crkve prema novim religioznim pokretima i sljedbama. Istaknuo je da u središtu problema novih religioznih pokreta i sljedbi nije Bog koji se objavio u povijesti, nego čovjek i njegova samovolja. Drugim riječima, Bog je podređen čovjeku, što vodi do moralnog i doktrinarnog relativizma. Stav Katoličke Crkve prema novim religioznim pokretima i sljedbama iznimno je oprezan i suzdržan, naglasio je predavač. Crkva ih ne izjednačuje s crkvenim zajednicama, s kojima njeguje ekumenizam, niti s religijama s kojima je razvila dijalog, niti s ateistima i ljudima bez vjere s kojima održava kulturalni dijalog. Novi religiozni pokreti i sljedbe sačinjavaju zasebnu kategoriju koja u Crkvi još nije pronašla svoje pravo mjesto, ako ga ikada i bude pronašla, ustvrdio je fra Josip. Bez dobrog i temeljitog poznavanja religioznih pokreta i sljedbi, utvrđivanja njihovog podrijetla i identiteta, nauka i metoda novačenja, utjecaja na vlastite članove te odnosa prema društvu i religijama, nemoguće je prema njima zauzeti objektivan stav. Ipak, želimo li biti vjerni svome poslanju, ne možemo se zadovoljiti osuđivanjem i pobijanjem religioznih pokreta i sljedbi, tako da se stave izvan zakona ili izbace, a pojedinci da se protiv svoje volje „deprogramiraju“, zaključio je fra Josip, jer izazov novih religioznih pokreta treba poticati vlastitu obnovu u korist veće pastoralne djelotvornosti.

rasprava

Nakon oba predavanja uslijedila je vrlo sadržajna tematska rasprava u kojoj je predavač kompetentno i opširno odgovarao na pitanja vjeroučitelja, a zbog nedostatka vremena na mnoga pitanja nije se uspjelo odgovoriti. Nakon rasprave predstojnici katehetskih ureda kratko su se obratili vjeroučiteljima i prenijeli im informacije o događajima koji ih očekuju.

Nakon kraće stanke održana su četiri koreferata u kojima su predstavljeni neki specifični sadržaji, vezani uz nove religiozne pokrete te njihovu kontekstualizaciju u vjeronaučnoj nastavi. Prvi koreferat, na temu New Age u suvremenom društvu, održao je dr. sc. Jure Perišić, vjeroučitelj u Obrtnoj tehničkoj školi u Splitu. Nakon predstavljanja temeljnih obilježja postmoderne i praksi koje na nju upućuju, protumačio je New Age kao jednu od ideologija postmoderne u društvenom pogledu. U završnom dijelu koreferata istaknuo je odnos Katoličkog vjeronauka i New Agea suprotstavljajući njihove razlike i dovodeći u odnos njihove sličnosti.

18

Drugi koreferat, naslovljen Duhovne vježbe u kršćanstvu i u istočnjačkim religioznim pokretima, održao je Hrvoje Petrušić, vjeroučitelj u Obrtnoj tehničkoj školi i Pomorskoj školi u Splitu. U svom izlaganju predstavio je kršćanske i istočnjačke duhovne vježbe te istaknuo njihove sličnosti i razlike. Na samom kraju koreferata ponudio je niz konkretnih primjera i prijedloga vezanih kako uz sadržajno, tako i uz didaktičko-metodičko oblikovanje nastavnog sata.

Treći koreferat, na temu Reinkarnacija i/ili uskrsnuće, održala je Tereza Vučinić, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi „Gradac“ u Gradacu. Polazeći od pojma reinkarnacije, objasnila je razlike u shvaćanju tog pojma na Istoku i na Zapadu, kao i razloge privlačnosti te ideje kod mnogih kršćana. Potom je izložila vjeru u uskrsnuće kao temelja kršćanske vjere te stav Crkve o reinkarnaciji. U završnom dijelu ponudila je konkretne aktivnosti za ostvarenje ishoda vezanih uz pojmove reinkarnacije i uskrsnuća, od petog do osmog godišta osnovne škole.

 

Četvrti koreferat, na temu Proricanje budućnosti i/ili Božji plan o čovjeku, održala je Ivanka Šešelj, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi „Kula Norinska“ i u Osnovnoj školi Stjepana Radića u Metkoviću. Istaknula je privlačnost ideje vezane uz poznavanje budućnosti i predstavila nekoliko sljedbi koje naviještaju kraj svijeta i Sudnji dan. Potom je istaknula važnost shvaćanja Božjeg plana o čovjeku oprimjerivši ga konkretnim ishodima i aktivnostima u višim razredima osnovne škole.

Nakon kraće rasprave stručni skup je zaključio predstojnik don Josip Periš, zahvalivši svim predavačima i sudionicima i zaželjevši im puno zdravlja u ovim izazovnim vremenima. Već dugi niz godina katehetski uredi navedenih biskupija, u suradnji sa splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje, ujednačavaju teme i programe stručnih skupova na biskupijskoj razini. Zbog trenutnog propisa održavanja svih oblika usavršavanja online, bilo je opravdano i racionalno održati jedan ovakav zajednički stručni skup na međubiskupijskoj razini, nego istoga ponoviti više puta za svaku pojedinu biskupiju.

Sabina Marunčić

 

 

 

Zanimljivosti

Istraživanja su pokazala da gotovo sve primitivne religije imaju uspomenu na Velikog Boga koji je poput oca i dobar. Postoje dokazi koji ukazuju da su žrtve vračeva, vršene za magijskih obreda degeneracija višeg oblika, a ne ostaci primitivnih religija.

Humor

Perica se moli prije spavanja: Gospodine, učini da od danas Prag bude prijestolnica Finske. Majka: kakva je to molitva, Perice? Pisali smo jutros kontrolni iz geografije. – dječak će na to.

Poslovice

Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima. (Latinska poslovica)