Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi

Split, 27. veljače 2010.

„Crkva proročka zajednica“ bila je tema stručnoga skupa za vjeroučitelje u školi na području Splitsko-makarske nadbiskupije koji je priređen u subotu 27. veljače u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu.

Molitveni početak pripremila je vjeroučiteljica Neda Nižetić iz IV. splitske gimnazije „Marko Marulić“.

vjeroucitelji strucni skup 270210

vjeroučitelji slušaju predavanje

Okupljenim vjeroučiteljima, kojih je bilo oko dvjesto predvođeni prvim njihovim vjeroučiteljem splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Barišićem te vjeroučiteljima iz Hvarsko-bračko-viške biskupije s njihovim predstojnikom don Milijem Plenkovićem, najprije se pozdravnim riječima obratio predstojnik Katehetskoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije mr. don Josip Periš. Naglasio je da je ovo već drugi skup ove školske godine, koji zajedno s Katehetskim uredom organizira Agencija za odgoj i obrazovanje, uime koje je skupu nazočila viša savjetnica za vjeronauk profesorica Sabina Marunčić.

Tema ovoga skupa logični je i sadržajni nastavak prošlog stručnog skupa koji je bio naslovljen „Vjeronauk i vjeroučitelj pred društvenim izazovima“. Crkva kao proročka zajednica može ispuniti svoje poslanje u suvremenom svijetu ako uvijek iznova shvaća i pročišćuje svoju evangelizacijsku zadaću, istaknuo je mr. Periš. „I ako bismo pokušali napraviti hijerarhiju crkvenih zadaća onda treba odlučno reći da se Crkva u suvremenom svijetu, kao navještaj Božjega kraljevstva, više određuje po onome što ona čini i jest, tj. po ljubavi i zajedništvu, nego li po onome što ona govori i slavi. Naš navještaj i slavlje trebali bi postati manifestacija naše življene ljubavi i zajedništva“, naglasio je dodavši: „Mi bismo željeli danas vidjeti koje mjesto imaju kateheza i vjeronauk u kontekstu evangelizacijskog poslanja Crkve“.

vjeroucitelji strucni akup 270210 radionice1

vjeroučitelji aktivno sudjeluju u pedagoškim radionicama

Vjeroučitelje je potom pozdravio nadbiskup Barišić istaknuvši da je čovjeku uvijek bilo složeno i izazovno živjeti u vremenu, u sadašnjem trenutku. U strahu pred budućnošću zatvarao se u prošlost ili u strahu od sadašnjosti bježao je u budućnost. Ideologije su pokušavale dati svoja rješenja, a Crkva je proročki djelovala. No svi naši odgovori bili bi kratkoga daha da nije Krista koji nije bježao niti se zatvarao ni u prošlost niti u budućnost nego je raširenih ruku prihvaćao s ljubavlju ovu stvarnost i ostvarivao je do punine do „doma“ – Božje budućnosti, naglasio je nadbiskup. Povezani s tim najvažnijim nam Prorokom nastavljamo osvjetljavati stvarnost. Sv. Augustin je jednom poručio mladima: „Ako želite ostati mladi, tražite Krista“, a nama danas bi rekao: „Ako želite biti proroci onda težite, razgovarajte, družite se s Kristom“ – istaknuo je mons. Barišić zahvalivši vjeroučiteljima na važnoj zadaći koju vrše za Crkvu i društvo te im je zaželio plodan i blagoslovljen daljnji rad.

don alojzije condic strucni skup vjeroucitelji 27022010Predavanje na temu „Kateheza i vjeronauk u kontekstu evangelizacijskog poslanja Crkve“održao je doc. dr. Alojzije Čondić, profesor pastoralne teologije i prodekan za nastavu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. „Cilj vjeronauka i kateheze je produbiti početnu vjeru, što pretpostavlja ‘prvi navještaj’ te prethodno razdoblje prožeto vjerskim obiteljskim odgojem i društvenim odgojnim ozračjem. Upravo je to danas upitno odnosno, bolje rečeno, uglavnom ga nema. Povjeriti vjeronauku ili katehezi tu zadaću može biti samo izniman pothvat. U suprotnomu, ako se to pretvori u redovitu praksu, onda postaje pogubna pogrješka. Jer smisao kateheze nije ‘prvi navještaj’ i ako je većina takvih pošiljatelja, onda vjeronauk i kateheza postaju pastoralno neprikladni i nerazumljivi, što dovodi do unutarnje napetosti i zastoja kod vjeroučenika“, istaknuo je dr. Čondić te nastavio: „Ako se vjeronaučno-katehetski sadržaj ne oslanja na ‘prvu evangelizaciju’, onda se guši i ne uspijeva zaživjeti zbog nedovoljne plodnosti u prvomu susretu s vjerom i Kristom te otvorenosti vječnomu životu i ‘stvaranju novoga čovjeka’ (Kol 3). Zato evangelizacija i nije bezbolan čin nego je neizbježno osobna i društvena ‘drama’. Raščlambom pastorala spoznaje se da je ‘prva evangelizacija’ prvotna poteškoća s čime se trebaju suočiti crkveni pastiri i laici, jer je svodljivost pastorala samo na vjeronauk ili katehezu, bez stvarnoga uporišta u kerigmi i ‘prvomu navještaju’ te u drugim pastoralnim područjima, nedovoljna“. Dr. Čondić, između ostaloga, tvrdi da „vjeronauk i kateheza u surječju nove evangelizacije i organskoga pastorala nisu svrha sami sebi niti su pitanje samo pojedinca. Njihova učinkovitost u mnogočemu zavisi o ispravnoj postavci ‘prvoga navještaja’ u vidu cjelovitoga pastorala na razini biskupije i župne zajednice. Nije dovoljno obnoviti vjeronauk ili katehezu ‘ad intra’, nego treba djelovati i ‘ad extra’, na odgojne sustave koji čine kulturu (obitelj, škola, mediji, itd.)“.

vjeroucitelji strucni akup 270210 radionice

vjeroučitelji u pedagoškoj radionici

Nadalje smatra da je odgovornost vjeroučitelja i kateheta „produbiti, ne samo znanje i način rada, nego i spoznati svoje poslanje, tj. svoju neodvojivost od zauzetosti u životu župne zajednice i ispravne postavke cjelovitoga pastorala, gdje navještaj vjere i prva evangelizacija postaju prvotna zadaća. Isto tako pozvani su kroz svoj rad vjeroučenike upućivati na rad u župi. Poziv vjeroučitelja, čija se duhovnost hrani u euharistiji, ne smije se poistovjećivati s drugim učiteljskim pozivima, što zahtijeva trajno usavršavanje, jer ‘prvi navještaj’ bitno upućuje na svjedočanstvo. Isto tako ne bi se smjelo školu i sve/učilišta potisnuti izvan pastoralnoga tkiva“. Ostaje nam pastoralno pitanje: hoćemo li vjeronaukom samo ‘proizvoditi’ nominalne vjernike, koji se udaljuju od župne zajednice odnosno dokle ćemo katehizacijom i sakramentalizacijom održavati pastoralni ‘status quo’? – pita se predavač. „Nedovoljno je osmišljen katekumenat, što govori o zamrlosti crkvene svijesti, a kršćanska inicijacija vapi za osvježenjem. Pitanje je: jesu li naše župe stvarne zajednice koje obraćenicima omogućuju vjersko iskustvo i toplinu? Ako se to pastoralno dubinski ne osmisli uzajamnošću ‘prvoga navještaja i kateheze’, prerast će u ‘circulus vitiosus’.

vjeroucitelji strucni akup 270210 uradakRadi se o područjima koja izdvojeni vjeronauk ne može zadovoljiti, jer nakon katehetskoga slijeda i podjele sakramenata kod mnogih zamire vjerski život pa završetkom inicijacije umjesto nastavka sazrijevanja u vjeri, raskida se veza sa župom“, upozorava dr. Čondić te zaključuje: „Raščlambom spoznajemo da pastoralni oblik ‘cura animarum’ nema budućnost, a obnova, potaknuta Duhom, moguća je osmišljenom suradnjom laika i župnika kao ‘vođe i pastira’, jer župni pastoral nije samo župnikov pastoral. Prekrivanje pastoralnih poteškoća održavanjem samo redovitih pothvata (vjeronauk, kateheza, blagoslov, procesije, itd.) može otupiti vjersku svijest i udaljiti vjernike od jasnoga navještaja vjere. Župna zajednica treba biti duhovni ‘magnet’ i izvor iz kojega klija kršćanski zanos i navještaj vjere kao prvotna pastoralna zadaća. Sinodalni oblik pastorala, prožet ‘prvom evangelizacijom’, pridonosi izgradnji župne zajednice u kojoj je moguće steći vjersko iskustvo, koje jamči plodnost navještaja Riječi“.

Nakon izlaganja uslijedila je tematska rasprava koja je trajala više od sat vremena, a bila je živa, konstruktivna i afirmativna. Gotovo svi sudionici rasprave složni su s konstatacijom da vjeronauk u školi ne možemo promatrati izolirano od svih drugih evangelizacijskih oblika, osobito onih koji bi se trebali događati u našim obiteljima i župnim zajednicama.

Stručni skup nastavljen je radom u pedagoškim radionicama, po kriteriju pripadnosti stručnim vijećima, na temu: „Metodička obrada izabranih nastavnih jedinica“. Voditelji vijeća, koji su ujedno bili i voditelji radionica, izradili su ogledne vjeronaučne modele na temu nastavne cjeline sedmog razreda: Proroci – Božji glasnici.

Na kraju stručnog skupa srednjoškolski vjeroučitelji su upriličili zajedniči susret sa predstojnikom Katehetskog ureda.

Silvana Burilović

Zanimljivosti

Stari Rimljani su vjerovali da Etna izbacuje lavu zato što u njoj živi Hefest, bog vatre, koji kuje oružje ostalim bogovima.

Humor

Nakon što je protumačio važnost pokajanja kao preduvjet za dobru ispovijed vjeroučitelj pita: “Što trebamo učiniti da bi nam Bog oprostio grijehe u sakramentu ispovijedi?” Ivica: “Sagriješiti!”

Poslovice

Grubost je pokušaj slabog čovjeka da bude jak. (Matthew Casy)