Građanski odgoj i vjeronauk – zajedničke i prijeporne točke bila je tema stručnog skupa za vjeroučitelje u školi, održanog u subotu, 8. ožujka u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.
Preko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije imalo je prigodu odslušati dva predavanja te sudjelovati u jednoj pedagoškoj radionici.
vjeroučitelji za vrijeme predavanja
Nakon molitvenog dijela, predvođenog vjeroučiteljicama iz Osnovne škole „Gripe“ u Splitu, sve nazočne je pozdravio don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. „Živimo u građanskom društvu koje ne možemo ignorirati niti iz njega pobjeći, ali možemo i moramo proročki ukazivati na sve loše trendove koje nam ono nameće. Agresivni sekularizam koji potiče religioznu ravnodušnost, društveni pluralizam bez zajedničkih normi i jakih ideja te medijska komunikacija koja često izobličuje stvarnost te potiče kulturu niskih vrednota i vanjštine uvelike obilježavaju ovo vrijeme post-moderne. Kroz postupno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski školski sustav, država i i civilno društvo vrše svojevrsni pritisak na dosadašnje promicatelje tradicionalnih vrijednosti i općeljudskih zakona među koje zasigurno spadaju i vjeroučitelji. Pod krinkom obrane ljudskih prava i građanskih sloboda, učenicima se serviraju pogubne teze spolne i rodne ideologije koje su u mnoge škole već ušle kroz četvrti modul Zdravstvenog odgoja. Stoga je nužno upoznati sadržaje i ciljeve ovog novog školskog predmeta, te ih pravovremeno vrednovati kao zajedničke ili pak prijeporne točke vjeronaučnoj nastavi“, kazao je predstojnik Periš.
Riječima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru okupljenim vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Njegova poruka išla je u smjeru traženja pozitivnih tema iz sadržaja GOO-a u čijoj obradi i prenošenju vjeroučitelji itekako mogu dati svoj doprinos. S druge strane, kazao je nadbiskup, tu su i prijeporne točke koje svakako treba problematizirati te im se u svjetlu promicanja istinskih vrijednosti znati i suprotstaviti.
Građansko društvo: geneza, postignuća, izazovi – prof. dr. Marko Trogrlić
Nakon uvodnog dijela uslijedilo je prvo predavanje na temu Građansko društvo: geneza, postignuća, izazovi koje je održao prof. dr. Marko Trogrlić s katedre povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kao katolički intelektualac i angažirani vjernik, Trogrlić je na stručan i detaljan način objasnio utjecaj misaonih sustava na nastanak i razvoj građanskog društva unutar povijesnih događanja na europskoj sceni. Definirajući građansko tj. civilno društvo kao posebnu sferu između obitelji i države, predavač je ukazao na pozadinu njegova razvoja, temeljenog na progresivnim političkim idejama francuskih i engleskih prosvjetitelja, kao i filozofije njemačkog idealizma.
Lutherov voluntarizam kroz odvajanje vjere i svakodnevnog života te Descartesova usredotočenost na snagu ljudskog mišljenja bitno su utjecali na političku podlogu za izbijanje buržoaskih revolucija u Francuskoj, Italiji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj. Time je stvoren prostor za rađanje građanstva kao nove društvene klase koja dotadašnju horizontalnu shemu na relaciji monarh – staleži – narod mijenja u horizontalni oblik društvenih međuodnosa s ustavom zagarantiranim pravima te parlamentom i vladom biranim direktno iz naroda. Ovakav politički sustav pratio je jak razvoj industrijalizacije i postupnog rastakanja društva, što je kasnije naišlo na kritiku marksista i komunista, te dalo temelj razvoju fašizma i nacional-socijalizma u Italiji i Njemačkoj. Kontradiktornost građanskog društva zrcali se u težnji za uspostavom socijalne države, ali i istovremenim otporom prema autoritativnoj vlasti i državnom aparatu, kazao je prof. Trogrlić, te svoje predavanje završio sustavnom analizom ideja i stremljenja današnjeg post-modernog društva koje uvelike označuje borba za nezavisni medij te kompleksni pojam civilnog sektora kroz velik broj nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i građanskih inicijativa. Neke od njih imaju pozitivne stavove i hvalevrijedne projekte, no pojedine organizacije, s uglavnom malobrojnim, ali glasnim članovima zastupaju ekstremno liberalne ideje kroz zalaganje za ono što danas nazivamo kulturom smrti.
Građanski odgoj u školi – potreba ili uvjet – prof. Ksenija Rukavina Kovačević
U tematskoj raspravi postavljala su se pitanja vezana za obranu naravnih prava, utjecaja države na samo društvo te potrebe umrežavanja ideja i stavova u zajedničkoj težnji za izgradnjom kršćanskog identiteta. Nakon obavijesti iz Katehetskog ureda i kraće stanke uslijedilo je drugo predavanje na temu: Građanski odgoj u školi – potreba ili uvjet? koje je održala prof. Ksenija Rukavina Kovačević, predstojnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije. Osvrnula se na sve pozitivne i negativne strane uvođenja novog predmeta u hrvatske škole. Ukazujući na razliku u pristupu uvođenja Zdravstvenog i Građanskog odgoja u hrvatski školski sustav od strane resornog ministarstva i potporu različitih organizacija civilnog društva, predavačica se osvrnula na povijest izrade samog kurikuluma GOO-a od 2010. do danas.
Njegovo određenje kroz pripremu aktivnog i informiranog građanina za sudjelovanje u političkom odlučivanju i stjecanju kompetencija na međuljudskoj, međukulturnoj i građanskoj razini temeljeno je na nizu dokumenata uokvirenih u nacionalni i europski pravni sustav. Kurikulum GOO-a pripremao je Nacionalni odbor za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo s potporom AZOO-a i brojnih udruga uključenih u zagovaračku kampanju s ciljem iznošenja prijedloga i sugestija po navedenom programu. Nacrt kurikuluma predstavljen je vlasti i civilnom sektoru, a u provedenoj javnoj raspravi tražila se povratna informacija od zainteresiranih dionika. Kruna službene kampanje „Znam, razmišljam, sudjelujem“ dogodila se početkom ove godine s javno objavljenim rezultatima jednogodišnje provedbe eksperimentalnog programa GOO-a u osam osnovnih i četiri srednje škole, kazala je prof. Rukavina Kovačević.
vjeroučitelji u radionicama
Drugi dio predavanja odnosio se na analizu same strukture kurikuluma GOO-a kroz svojevrsni spiralno-razvojni model s tri funkcionalne i šest strukturnih dimenzija. Prema riječima predavačice, sporne dimenzije odnose se na područje ljudskih prava i interkulturnog dijaloga, a način same provedbe programa kroz razrednu i predmetnu nastavu još uvijek nije do kraja definiran. Pozitivne strane GOO-a mogu se naći u prvom ciklusu (razredna nastava) kroz teme koje obrađuju izbor razrednog vodstva, međureligijski dijalog, promicanje volonterstva i očuvanje kulturnog naslijeđa. U višim razredima osnovne škole zastupljene su teme iz područja ekologije i nacionalne povijesti, dok se u srednjoj školi obrađuje analiza medijskih izvješća, opasnost zlouporabe interneta i provođenje humanitarnih akcija. Negativne i prijeporne točke GOO-a ponajprije se odnose na promicanje prava istospolnih zajednica i rodne ideologije, odbacivanje tradicionalnih vrijednosti s naglaskom na brisanje institucije braka i roditeljstva te preuzimanja odgojne uloge od strane države i institucija. Sve to dovodi do opasnog rastakanja identiteta pojedinca koji gubi svaku poveznicu s nacionalnom ili vjerskom pripadnošću.
Nakon predavanja i kraće tematske rasprave vjeroučitelji su sudjelovali u sedam radionica po kriterijima Županijskih stručnih vijeća gdje su po skupinama izrađivali plan i program izvannastavnih aktivnosti. S temama vezanim za solidarnost, ljudska prava, kulturnu baštinu i domoljublje trebalo je osmisliti nekoliko nastavnih cjelina i tema s naznačenim općim i pojedinačnim ciljevima te metodičkom obradom i načinom vrednovanja. Prema riječima voditeljica, radionice su iznjedrile zanimljive i kreativne prijedloge koje će mnogi vjeroučitelji zasigurno iskoristiti u svom budućem izvannastavnom radu.
Stručni skup završen je kraćim susretom predstojnika Katehetskog ureda don Josipa Periša i više savjetnice za vjeronauk Sabine Marunčić s vjeroučiteljima početnicima te onima do pet godina radnoga iskustva u školi.
Petar Kelvišer