Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi

Split, 08. ožujka 2014.

Građanski odgoj i vjeronauk – zajedničke i prijeporne točke bila je tema stručnog skupa za vjeroučitelje u školi, održanog u subotu, 8. ožujka u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.

Preko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije imalo je prigodu odslušati dva predavanja te sudjelovati u jednoj pedagoškoj radionici.

vjeroucitelji za vrijeme predavanja

vjeroučitelji za vrijeme predavanja

Nakon molitvenog dijela, predvođenog vjeroučiteljicama iz Osnovne škole „Gripe“ u Splitu, sve nazočne je pozdravio don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. „Živimo u građanskom društvu koje ne možemo ignorirati niti iz njega pobjeći, ali možemo i moramo proročki ukazivati na sve loše trendove koje nam ono nameće. Agresivni sekularizam koji potiče religioznu ravnodušnost, društveni pluralizam bez zajedničkih normi i jakih ideja te medijska komunikacija koja često izobličuje stvarnost te potiče kulturu niskih vrednota i vanjštine uvelike obilježavaju ovo vrijeme post-moderne. Kroz postupno uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja u hrvatski školski sustav, država i i civilno društvo vrše svojevrsni pritisak na dosadašnje promicatelje tradicionalnih vrijednosti i općeljudskih zakona među koje zasigurno spadaju i vjeroučitelji. Pod krinkom obrane ljudskih prava i građanskih sloboda, učenicima se serviraju pogubne teze spolne i rodne ideologije koje su u mnoge škole već ušle kroz četvrti modul Zdravstvenog odgoja. Stoga je nužno upoznati sadržaje i ciljeve ovog novog školskog predmeta, te ih pravovremeno vrednovati kao zajedničke ili pak prijeporne točke vjeronaučnoj nastavi“, kazao je predstojnik Periš.

Riječima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru okupljenim vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Njegova poruka išla je u smjeru traženja pozitivnih tema iz sadržaja GOO-a u čijoj obradi i prenošenju vjeroučitelji itekako mogu dati svoj doprinos. S druge strane, kazao je nadbiskup, tu su i prijeporne točke koje svakako treba problematizirati te im se u svjetlu promicanja istinskih vrijednosti znati i suprotstaviti.

profesor Trogrlic predavanje vjeroucitelji

Građansko društvo: geneza, postignuća, izazovi – prof. dr. Marko Trogrlić

Nakon uvodnog dijela uslijedilo je prvo predavanje na temu Građansko društvo: geneza, postignuća, izazovi koje je održao prof. dr. Marko Trogrlić s katedre povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kao katolički intelektualac i angažirani vjernik, Trogrlić je na stručan i detaljan način objasnio utjecaj misaonih sustava na nastanak i razvoj građanskog društva unutar povijesnih događanja na europskoj sceni. Definirajući građansko tj. civilno društvo kao posebnu sferu između obitelji i države, predavač je ukazao na pozadinu njegova razvoja, temeljenog na progresivnim političkim idejama francuskih i engleskih prosvjetitelja, kao i filozofije njemačkog idealizma.

Lutherov voluntarizam kroz odvajanje vjere i svakodnevnog života te Descartesova usredotočenost na snagu ljudskog mišljenja bitno su utjecali na političku podlogu za izbijanje buržoaskih revolucija u Francuskoj, Italiji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj. Time je stvoren prostor za rađanje građanstva kao nove društvene klase koja dotadašnju horizontalnu shemu na relaciji monarh – staleži – narod mijenja u horizontalni oblik društvenih međuodnosa s ustavom zagarantiranim pravima te parlamentom i vladom biranim direktno iz naroda. Ovakav politički sustav pratio je jak razvoj industrijalizacije i postupnog rastakanja društva, što je kasnije naišlo na kritiku marksista i komunista, te dalo temelj razvoju fašizma i nacional-socijalizma u Italiji i Njemačkoj. Kontradiktornost građanskog društva zrcali se u težnji za uspostavom socijalne države, ali i istovremenim otporom prema autoritativnoj vlasti i državnom aparatu, kazao je prof. Trogrlić, te svoje predavanje završio sustavnom analizom ideja i stremljenja današnjeg post-modernog društva koje uvelike označuje borba za nezavisni medij te kompleksni pojam civilnog sektora kroz velik broj nevladinih organizacija, vjerskih zajednica i građanskih inicijativa. Neke od njih imaju pozitivne stavove i hvalevrijedne projekte, no pojedine organizacije, s uglavnom malobrojnim, ali glasnim članovima zastupaju ekstremno liberalne ideje kroz zalaganje za ono što danas nazivamo kulturom smrti.

profesorica Rukavina predavanje vjeroucitelji

Građanski odgoj u školi – potreba ili uvjet – prof. Ksenija Rukavina Kovačević

U tematskoj raspravi postavljala su se pitanja vezana za obranu naravnih prava, utjecaja države na samo društvo te potrebe umrežavanja ideja i stavova u zajedničkoj težnji za izgradnjom kršćanskog identiteta. Nakon obavijesti iz Katehetskog ureda i kraće stanke uslijedilo je drugo predavanje na temu: Građanski odgoj u školi – potreba ili uvjet? koje je održala prof. Ksenija Rukavina Kovačević, predstojnica Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije. Osvrnula se na sve pozitivne i negativne strane uvođenja novog predmeta u hrvatske škole. Ukazujući na razliku u pristupu uvođenja Zdravstvenog i Građanskog odgoja u hrvatski školski sustav od strane resornog ministarstva i potporu različitih organizacija civilnog društva, predavačica se osvrnula na povijest izrade samog kurikuluma GOO-a od 2010. do danas.

Njegovo određenje kroz pripremu aktivnog i informiranog građanina za sudjelovanje u političkom odlučivanju i stjecanju kompetencija na međuljudskoj, međukulturnoj i građanskoj razini temeljeno je na nizu dokumenata uokvirenih u nacionalni i europski pravni sustav. Kurikulum GOO-a pripremao je Nacionalni odbor za odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo s potporom AZOO-a i brojnih udruga uključenih u zagovaračku kampanju s ciljem iznošenja prijedloga i sugestija po navedenom programu. Nacrt kurikuluma predstavljen je vlasti i civilnom sektoru, a u provedenoj javnoj raspravi tražila se povratna informacija od zainteresiranih dionika. Kruna službene kampanje „Znam, razmišljam, sudjelujem“ dogodila se početkom ove godine s javno objavljenim rezultatima jednogodišnje provedbe eksperimentalnog programa GOO-a u osam osnovnih i četiri srednje škole, kazala je prof. Rukavina Kovačević.

vjeroucitelji radionice 2014

vjeroučitelji u radionicama

Drugi dio predavanja odnosio se na analizu same strukture kurikuluma GOO-a kroz svojevrsni spiralno-razvojni model s tri funkcionalne i šest strukturnih dimenzija. Prema riječima predavačice, sporne dimenzije odnose se na područje ljudskih prava i interkulturnog dijaloga, a način same provedbe programa kroz razrednu i predmetnu nastavu još uvijek nije do kraja definiran. Pozitivne strane GOO-a mogu se naći u prvom ciklusu (razredna nastava) kroz teme koje obrađuju izbor razrednog vodstva, međureligijski dijalog, promicanje volonterstva i očuvanje kulturnog naslijeđa. U višim razredima osnovne škole zastupljene su teme iz područja ekologije i nacionalne povijesti, dok se u srednjoj školi obrađuje analiza medijskih izvješća, opasnost zlouporabe interneta i provođenje humanitarnih akcija. Negativne i prijeporne točke GOO-a ponajprije se odnose na promicanje prava istospolnih zajednica i rodne ideologije, odbacivanje tradicionalnih vrijednosti s naglaskom na brisanje institucije braka i roditeljstva te preuzimanja odgojne uloge od strane države i institucija. Sve to dovodi do opasnog rastakanja identiteta pojedinca koji gubi svaku poveznicu s nacionalnom ili vjerskom pripadnošću.

Nakon predavanja i kraće tematske rasprave vjeroučitelji su sudjelovali u sedam radionica po kriterijima Županijskih stručnih vijeća gdje su po skupinama izrađivali plan i program izvannastavnih aktivnosti. S temama vezanim za solidarnost, ljudska prava, kulturnu baštinu i domoljublje trebalo je osmisliti nekoliko nastavnih cjelina i tema s naznačenim općim i pojedinačnim ciljevima te metodičkom obradom i načinom vrednovanja. Prema riječima voditeljica, radionice su iznjedrile zanimljive i kreativne prijedloge koje će mnogi vjeroučitelji zasigurno iskoristiti u svom budućem izvannastavnom radu.

Stručni skup završen je kraćim susretom predstojnika Katehetskog ureda don Josipa Periša i više savjetnice za vjeronauk Sabine Marunčić s vjeroučiteljima početnicima te onima do pet godina radnoga iskustva u školi.

Petar Kelvišer

Zanimljivosti

U Mariji Bistrici zabilježeno je 1109 čudesnih događaja od 1688. do 1786. godine koji su priznati tek nakon pomnih istraživanja i svjedočanstava.

Humor

Hodao čovjek plažom i odjednom ugleda lampu. Protrlja je da je očisti od pijeska, kad se pojavi duh i reče: - Oslobodio si me iz lampe i znaš kako već ide dalje. Ali ovo je već treći put ovaj mjesec i već ste mi dosadili pa možeš tražiti samo jednu želju. *Čovjek se duboko zamisli i reče: – Evo već dvadeset godina živim u Americi i volio bih posjetiti svoj zavičaj. Ali aviona se užasno bojim, a na brodu imam morsku bolest. Možeš li mi izgraditi most preko oceana. *Duh se nasmija: – To je nemoguće. Zamisli samo koliko ljudi treba da se most izgradi. I kako uopće da stupovi dosegnu dno Atlantika! Reci neku drugu želju. *Čovjek se opet duboko zamisli i reče: – Četiri puta sam se ženio i razvodio. Žene su mi uvijek govorile da ne marim za njih i da sam bezosjećajan. Volio bih da mogu razumjeti žene… da znam što one osjećaju, što misle kad iznenada zašute… da znam zašto plaču… da znam što one zbilja žele kad kažu “ma ništa”… da znam kako ih usrećiti. *Duh će na to: – Hoćeš li most sa dvije ili četiri trake?

Poslovice

Nema beznadnih situacija; postoje samo ljudi koji se u određenim situacijama osjećaju beznadno. (Tibetanska)