Dvodnevna Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba s teškoćama u razvoju na temu Kateheza dobrog pastira u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanjazapočela je u petak 2. prosinca u zagrebačkoj župi sv. Petra. Školu je organizirao Nacionalni katehetski ured HBK (NKU) u suradnji sa Zavodom za školstvo RH.
Kako je u predavanju Osnove kateheze dobrog pastira pojasnila s. Jelica Đuzel, cilj te kateheze je uvesti dijete u tajnu života koji je dar, u odnos-savez kao temeljnu stvarnost osobne izgradnje, a napose odgajati ga u vjeri. Riječ je o kristocentričnoj katehezi, koja kronološki slijedi liturgijsku godinu. Sredstva koja se u njoj koriste jesu metode prispodoba i znakova. Izvori i sadržaji koji se pri tome koriste su Biblija, liturgija i sam život. Prvi od tri elementa kateheze jest tzv. “atrij” (predvorje) tj. pripremljeno okruženje za religiozni život, a sačinjavaju ga prikladno uređeni kutići s didaktičkim sredstvima (kutić sv. mise, krštenja, molitveni kutić i dr.), dok središnji prostor atrija zauzima okrugli stol s didaktičkim sredstvom prispodobe o Dobrom pastiru. Drugi element su didaktička sredstva koja su usko vezana s biblijskim i liturgijskim izvorima, a omogućuju djetetu da se samo zaustavi nad onim što mu je kateheta posredovao, tj. da pounutrašnji ono što mu je bilo naviješteno. Treći element je sam odgojitelj – kateheta čija je zadaća u pripremi okruženja i pomoći djetetu da uspostavi kontakt sa stvarima u prostoru, pokazujući mu način njihove uporabe i značenja. Na taj način zajedno s djetetom osluškuje i naviješta Boga, zaključila je s. Jelica.
Predavačica Đuzel govorila je i o religioznom vidu života i pedagogije Marije Montessori, istaknuvši kako o Marijinu religioznom životu možemo zaključivati na temelju biografskih podataka, te čitajući njezina djela, iz kojih nam progovara duboko religiozna osoba, kršćanka, katolkinja širokih pogleda koja je u svakoj kulturi i religiji otkrivala i poštovala ono što je bitno. Vjera odnosno religioznost uvijek je bila u središtu njezine pedagogije. Montessori potvrđuje da je religija životni element za razvoj djeteta i da ono treba imati religiozno iskustvo od samoga rođenja, jer “ako mu nedostaje religija, tada će mu manjkati nešto što je temeljno za razvoj čovjeka”, zaključila je s. Đuzel.
Otvarajući Katehetsku školu, predstojnik NKU HBK dr. Ivica Pažin spomenuo se riječi pape Ivana Pavla II. koji je Crkvi u Europi poručio da u novo tisućljeće uđe s knjigom evanđelja i ponovno otkrije svoje početke. U tom je smislu dr. Pažin istaknuo kako je primarni cilj kvalitetniji čovjek, a ne samo kvalitetni odgoj. Zato bi se Papine riječi koje pozivaju da budemo i prihvatimo ono što jesmo, trebale odnositi na čovjeka. One predstavljaju duboki odgovor nakon traženja smisla našega života, ali i života osoba s teškoćama u razvoju, zaključio je dr. Pažin.
Okupljene na katehetskoj školi pozdravio je i varaždinski biskup Marko Culej, predsjednik Odbora za pastoral osoba lišenih slobode pri HBK. Govoreći o osobama s posebnim potrebama, upitao se tko su zapravo oni s osobitim potrebama, i tko je više osakaćen., onaj koji ne može svoju ruku ispružiti, ili onaj koji nije spreman premda ima zdravu ruku, pružiti ju svojemu bližnjemu kao znak praštanja. U tom smislu, svi smo mi osobe s posebnim potrebama, upozorio je biskup, nadodavši kako smo pozvani svjedočiti naše služenje u službi Crkve, osobito u naklonosti prema slabima i malenima. Nazočne su osim toga pozdravili i viši savjetnik za vjeronauk pri Zavodu za školstvo RH prof. Dalibor Adžić, župnik župe sv. Petra mons. Matija Stepinac i voditeljica povjerenstva NKU HBK prof. Zvonka Matoic.
O Isusu kao Dobrom pastiru u prispodobi iz Ivanova evanđelja govorio je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tomislav Zdenko Tenšek. Istaknuo je kako i II. vatikanski koncil Crkvu tumači kao ovčinjak kojemu su jedina i nužna vrata Isus Krist. Slika (prispodoba) u biblijskom govoru ima zadaću ukazati na poruku, a tek kad ju shvatimo slika nestaje. U tom je smislu istaknuo dvije značajke ove prispodobe, od kojih se prva odnosi na pastira koji svoje ovce poznaje i koji želi da one za njim idu. No, upozorio je dr. Tenšek, svjesni smo da i danas u različitim ideologijama postoje pastiri koji su više najamnici i razbojnici jer im je vlastiti probitak važniji od dobra ovaca. Stoga je dobro upitati se jesmo li doista pravi pastiri povjerenih nam ovaca, upozorio je dr. Tenšek. Druga značajka prispodobe odnosi se na prepoznavanje glasa Dobrog pastira, koji nam želi poručiti kako ćemo pastiri po njegovoj volji biti onda kad budemo spremni na žrtvu, rekao je predavač.
Radionicama u dvije skupine, u poslijepodnevnim će satima biti nastavljen rad Katehetske škole. Prvu skupinu u kojoj će se obraditi tema “Prispodoba Dobrog pastira i euharistijska prisutnost dobrog pastira” vodit će s. Jelica Đuzel. Nakon predstavljanja antropološkoga obilježja liturgije, bit će prikazane 2 povezane prezentacije na spomenutu temu, pri čemu će biti korištena prikladna didaktička sredstva. Drugu radionicu o temi “Krštenje” vodit će s. Rahela Lacković, a sastojat će se iz 5 prezentacija na temu krštenja u kojima će uz korištenje didaktičkih sredstava biti prikazano 5 simbola krštenja: svijeća i uskrsna haljina, voda i Riječ Božja, polaganje ruku nad vodom, katekumensko i ulje krizme, i na kraju simbol križa. Cilj radionica je pokušati nazočnim odgojiteljima prikazati način na koji tijekom kateheza djeca s poteškoćama u razvoju percipiraju određenu biblijsku stvarnost, na način da će i sami, sudjelujući u prigodnim prezentacijama, zauzeti položaj djece kojima su u prvom redu kateheze namijenjene.