Katehetska proljetna škola - Milosrđe u službi radosti

Zagreb, 29. - 30. travnja 2016.

Katehetska proljetna škola za vjeroučitelje osnovnih škola, na temu Milosrđe u službi Radosne vijesti, održana 29. i 30. travnja 2016. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje.

U sklopu svoje trajne izobrazbe vjeroučitelji su imali prigodu kroz prizmu milosrđa, kojemu je posvećena ova izvanredna godina, promišljati o svom vlastitom vjeroučiteljskom poslanju. Tematski gledano, budući da su vjeroučitelji već na nacionalnoj i biskupijskim razinama na različite načine promišljali o temi milosrđa, na ovoj Katehetskoj školi promišljanje o milosrđu imalo je jednu novu i drugačiju perspektivu: milosrđe kao teološka tema unutar odgojno-obrazovnog sustava u kontekstu odnosa vjeroučitelja i njegova rada prema učenicima.

Tako je u prvom predavanju Milosrđe kao oblik vlastitoga života i međuljudski odnosi dr. sc. Josip Bošnjaković na poseban način želio oslikati neke karakteristike vjeroučitelja kao osoba, posebno u kontekstu njihova psihološkog razvoja i svega što ih čini onim što jesu kao vjeroučitelji. Vjeroučitelji su mogli potražiti i prepoznati sebe u različitim oblicima onih obilježja za koje smatramo da su privlačni, ili su temelj odnosa s učenicima u kojima bi onda milosrđe kao teološki pojam mogao biti i u praktičnom smislu u potpunosti razvijen. Predavanje dr. Bošnjakovića ispunilo svoje ciljeve, jer je na određeni način upozorilo vjeroučitelje koliko može biti mala granica između ljubavi prema našem pozivu i odnosa prema nama samima, a onda i prema učeniku, od onoga što je narcisoidnost u pojavi našega osobnoga ponašanja prema sebi ili učenicima.

Ostala predavanja imala su svoju posebnu vrijednost te su htjela potaknuti na promišljanje o našem iskoraku prema društvu i prema Crkvi, te našem vlastitom, osobnom angažmanu u tom kontekstu. Tako je milosrđe promatrano iz perspektive najprije socijalnoga nauka Crkve i konteksta vjeroučiteljeva života u odgojno-obrazovnom smislu, razmišljajući ponajprije o naglascima duhovnih, ali i tjelesnih dobara o kojima trebamo voditi računa.

S obzirom na vrijeme u kojem se nalazimo Katehetska proljetna škola bila je prigoda da se na kraju stručne rasprave o predmetnim kurikulima, ali i drugim kurikulima u okviru cjelovite kurikularne reforme, susretnemo s članovima ekspertnoga tima. U vrlo živoj i jasno definiranoj raspravi, čini se da su vjeroučitelji mogli dobiti konkretne odgovore koji će usmjeriti njihova daljnja razmišljanja, odnosno njihov daljnji rad u okviru kurikularne reforme. Posebno je važno istaknuti da su se dotaknula pitanja ustroja vjeronauka u školi u kontekstu izbornosti nekih drugih predmeta koji bi trebali biti uvedeni sljedeće ili za dvije godine, o ustroju i satnici samoga katoličkog vjeronauka u školi, o njegovoj otvorenosti prema nekim drugim predmetima, ali i općenito o nekim segmentima cjelovite kurikularne reforme posebno kada je riječ o pedagoškoj i drugoj dokumentaciji. Za pretpostaviti je da su vjeroučitelji u tom smislu puno sigurniji otišli svojim kućama u svoj svakodnevni rad.

Uz spomenuto predavanje dr. Bošnjakovića, na Katehetskoj proljetnoj školi održana su i predavanja: Pobrinuti se za njega (Lk 10,35); Milosrđe u izgradnji Crkve i društva (dr. Silvija Migles) i Pričom do ljubavi prema drugom (dr. Vladimira Velički). Održane su i interaktivne radionice s temom Lice milosrđa u vjeronaučnoj nastavi (voditelji Iva Dorić, Barbara Sipina i skupina učenika iz Osnovne škole Marija Bistrica. Tijekom škole predstavljena je i knjiga Duhovnost vjeroučitelja u Hrvatskoj autorice dr. sc. Kate s. Amabilis Jurić.

prilagođeno za potrebe stranica Katehetskog ureda prema: www.ika.hr

"Osvrt dr. Pažina na Katehetsku proljetnu školu za vjeroučitelje osnovnih škola"

Zanimljivosti

Uz janje, beskvasni kruh i gorko zelje za vrijeme pashalne večere oko stola kruže četiri obredne čaše vina.

Humor

Želiš godišnji odmor? NE MOŽE! Godina ima 365 dana. Dnevno spavaš 8 sati, što godišnje iznosi 122 dana. Ostaje 243 dana. Dnevno imaš 8 sati odmora, što iznosi dodatnih 122 dana. Ostaje 121 dan. 52 dana godišnje su nedjelje, kada se ne radi i ostaje 69 dana. 52 dana godišnje su subote, kada se također ne radi i ostaje 17 dana. Dnevno imaš pola sata pauze, što godišnje iznosi 7 dana. Ostaje 10 dana. 9 dana godišnje su blagdani, pa ostaje jedan jedini radni dan. Taj dan je 1. svibnja, Praznik rada, te se na taj dan ne radi. Kako pored svega ovoga uopće možeš tražiti godišnji odmor?!?

Poslovice

Grubost je pokušaj slabog čovjeka da bude jak. (Matthew Casy)