Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje srednjih škola

Zagreb, 21. - 22. kolovoza 2017.

U organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu održana je 21. i 22. kolovoza 2017. Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u srednjim školama na temu: Obnova Crkve i nasljedovanje Krista. Na Školi je sudjelovalo oko 120 srednjoškolskih vjeroučitelja.

Otvarajući školu, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić istaknuo je da je temu škole odredila 500. obljetnica Reformacije. Podsjetio je kako je ta obljetnica u kršćanskim Crkvama nametnula pitanje „slaviti ili žaliti“, te je naglasio kako su oni koji su razmišljali kako impostirati ovu godinu došli do zaključka da se ova godina ne bi smjela pretvoriti u ring u kojemu jedni druge podsjećamo na njihove grijehe i gdje druge svojim teološkim umovanjem još jednom nastojimo dotući i poraziti kako oni nisu u pravu – naglasio je nadbiskup Hranić, te dodao kako se ovom katehetskom školom želi pridonijeti razumijevanju onoga što se dogodilo, a onda i preporodu jedne, svete, katoličke, odnosno sveopće i apostolske Crkve.

Sudionike škole pozdravila je i ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Jadranka Pečenković Žarković te naglasila kako se ovom Školom daje doprinos širenju duha ekumenizma, otvorenosti i slobode. „Kroz kritičko promišljanje o reformaciji kao povijesnoj činjenici, ali i pokazatelju čovjekove težnje za propitkivanjem vlastitih stavova, pomažete učenicima razvijati kritički sustav pomoću kojega mogu promicati otvorenost i slobodu u različitim situacijama njihova mladenačkog života“ – istaknula je ravnateljica Pečenković Žarković. Isto tako ukazala je na važnost katoličkog vjeronauka za školu, kao javnu i društvenu ustanovu.

U rad Škole uvela je voditeljica povjerenstva izv. prof. dr. Ana s. Thea Filipović. Temom se želio staviti naglasak na obnovu Crkve i nasljedovanje Krista što je izvorna nakana Reformacije u čiji su se tijek upleli politički, kulturološki i drugi čimbenici.

Prvo predavanje održao je dr. Daniel Patafta s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na temu: Lik i djelo Martina Luthera – Katolički pogled kroz povijest i danas. Podsjetio je na povijesne, društvene i crkvene datosti koje su obilježile Lutherovo vrijeme te kako je reformacijski pokret koji je zahvatio Crkvu Zapada početkom 16. st. započeo kao pokret za reformu, no ubrzo je prerastao u raskol koji je stvorio Crkve reformacije. Prvotno nesnalaženje Katoličke Crkve pred novim pokretom koji je doveo do razbijanja vjerskog jedinstva Zapada stavilo je reformatore u povoljniji položaj, te je reformacija zahvatila veliki dio kršćanskoga Zapada. Na području teologije i crkvenog nauka reformatori su svojim djelovanjem i naukom umnogome izmijenili dotadašnji katolički nauk, kako na području discipline, tako i na području doktrine, rekao je predavač.

Drugo predavanje 500 godina reformacije kao poticaj obnovi i zbližavanju Crkava održala je doc. dr. Lidija Matošević s Teološkog fakulteta Matija Vlačić Ilirik. Osvrnula se na duhovno-obnoviteljske pokrete u kasnosrednjovjekovnoj Crkvi koji su reformaciju pripremili te na koje se ona nadovezala, a kojima je cilj bio potaknuti vjernika za pronalaženje osobnog odnosa s Bogom, osnaživanje kod vjernika želje za nasljedovanjem Krista kao i osjećaja vjerničke odgovornosti za čistoću naučavanja i primjerenost življenja kršćanske Crkve, odnosno za njezinu obnovu koja je bila itekako potrebna. Nastojeći izbjeći idealiziranje reformacije, predavačica je podsjetila da ona nije naprosto „pala s neba“ u svojevrsnu „duhovnu pustoš“ posve dekadentnoga kasnosrednjevjekovnog kršćanstva, već kako je kasni srednji vijek, unatoč značajnom broju negativnih pojava u životu Crkve, itekako sačuvao i posjedovao kvalitetne elemente kršćanske autentičnosti na kojima je reformacija mogla nastaviti graditi. Nadalje, Matošević je stavila naglasak na problematiku odnosa reformacije i crkvenoga jedinstva te ukazala na sporna pitanja u ondašnjoj teologiji koja je na osobit način istaknuo reformacijski pokret, a potom je prisutne upoznala s ekumenskim nastojanjima reformatora.

Drugoga dana Katehetske ljetne škole održana su dva plenarna predavanja. Prvo predavanje Učeništvo u Novom Zavjetu – lica nasljedovanja održao je doc. dr. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Polazeći od samoga Učitelja, istaknuo je kako se „učenik“ ne definira u odnosu na samoga sebe, tj. na temelju činjenice da „uči“, već se prvenstveno definira u odnosu na učitelja, u odnosu na onoga od koga uči i prema kome se ravna. Posvijestio je kako je neosporni i jedini Učitelj u Novome zavjetu Isus. Sadržaj njegova nauka jest ponajprije Kraljevstvo Božje i poziv k obraćenju, a način ili metoda poučavanja jesu ne samo propovijedi i prispodobe, već i djela, tj. čuda, ali prvenstveno sav njegov život. Stoga je učenik pozvan ne samo nešto naučiti od Isusa, već živjeti kao Isus. Govoreći o Isusu kao učitelju, Barščevski je naglasio kako se on ponajprije pokazuje kao krotak učitelj koji se više brine o tome kako bi rasteretio svoje učenike i darovao im mir, nego kako bi ih zatrpao činjenicama i obvezama. Osvrnuo se na svakog evanđelistu, te istaknuo njihovo razumijevanje učiteljstva. Na kraju predavanja ukazao je na neke primjere učeništva u Novom zavjetu, želeći time istaknuti obilježja učenika koja ne samo predstavljaju posebnost svakog lika, već ponajprije mogu biti i uzor našeg nasljedovanja Krista.

Predavanje na temu Vjeronauk i ekumenska osjetljivost – pristup temama iz povijesti Crkve održao je izv. prof. dr. Ivica Pažin s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu te predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK. Naglasio je da je katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj upravo zato, jer je konfesionalan i ekumenski usmjeren. Pojasnio je kako katoličko razumijevanje konfesionalnosti u sebi sadrži otvorenost prema drugim vjeroispovijestima i religijama, ali i zato potrebnu osposobljenost za dijalog. Uz to što konfesionalni model vjeronauka obuhvaća u sebi sposobnost i spremnost razumjeti druge i drukčije, on uvijek zahtijeva razvoj vlastitoga identiteta, te podržava odgoj i obrazovanje religijskih odnosno vjerskih uvjerenja i stavova. Za učenike će to značiti da se pred njima otvara svijet boljega razumijevanja zajedničkih ali i različitih elemenata, te tim i značenja pripadnosti određenoj vjerskoj zajednici što nužno utječe na njihov vlastiti život – istaknuo je Pažin. Nadalje je naglasio da upravo radi potrebe kvalitetnije suradnje različitih vjerskih kršćanskih zajednica u okviru vjeronauka u školi, današnja religijska pedagogija promišlja o konfesionalnom kooperativnom vjeronauku pri čemu se na poseban način ne želi istaknuti tip vjeronauka koji bi bio nadkonfesionalan, nego potreba vjeronauka s kvalitetnom ekumenskom suradnjom. Vjeronauku naime nije stalo samo do kršćanstva iz jedne perspektive (katoličke, pravoslavne ili evangeličke), već daleko više do kršćanstva i kršćanske vjere koja svoj odgovor nalazi u Kristu, svim kršćanima i jedinstvu osobnoga i svakog drugog života. Teme iz povijesti Crkve tomu mogu dati poseban prilog.

Dio programa škole odvijao se u pedagoškim radionicama s temama: Matija Vlačić Ilirik: ‘Hermeneutička metoda’ – Ključ Svetoga pisma (voditeljice mr. Kata Lamešić i mr. Zdenka Prkačin), Reformacija i katolička obnova – multiperspektivnost metodičkih i pedagoških postupaka, metoda i pristupa u poučavanju povijesnih tema (voditeljice Danijela Majcenić, prof. mentor i Martina Bistrović, prof. mentor) i ‘Nije na prodaju’- Reformacija i izazovi današnjice (voditeljice Ivana Krešić, dipl. ing., prof., i mr. Svetlana Vojnić Feldi).

 

Zanimljivosti

Najstarija crkva u Portu (Portugal) Sao Martinho de Cedofeita nosi naziv “brzo napravljena” (cedofeita) jer je završena nekoliko mjeseci prije roka.

Humor

Kompjuter me pobijedio u šahu. – Poslije sam ga prebio.

Poslovice

Ne idi utabanim putem. Umjesto toga kreni tamo gdje puta nema i ostavi trag. (Anoniman)