Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjoj školi

Split, 28.-30. kolovoza 2006.

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu bilo je domaćin i drugoj katehetskoj ljetnoj školi, onoj za vjeroučitelje srednjih škola, koja je održana od 28. do 30 kolovoza. Kao i onu prethodnu, organizirali su je NKU HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje. Ova škola okupila je oko 120 sudionika,  koji su raspravljali o temi Vjeronauk u školi kao doprinos dijalogu vjere i kulture.

katehetska ljetna skola 0608

Uvodnim pozdravom u ime mjesnog ordinarija svima se obratio pastoralni vikar ove nadbiskupije mons. dr. Drago Šimundža: -Vjera i kultura su društveno i povijesno veoma bliske; religije su stvarale kulture, a kulture promicale vjerske doživljaje i religiozne vrijednosti. U toj optici kulturolozi rado ističu da je kultura duhovna kategorija; štoviše, da nema cjelovite kulture bez transcedentnog shvaćanja čovjeka i religioznog doživljavanja svijeta – naglasio je dr. Šimundža u svom pozdravnom govoru i zaželio školi uspješan rad. U ime Ministarstva znanosti obrazovanja i športa školu je pozdravila savjetnica ministra i pročelnica u njegovom kabinetu mr. Vini Rakići pri tom naglasila: – Pozdraviti vas, a ne izraziti svoje divljenje za ono što vi jeste i što činite, nemoguće je. Zalažem se za vas jer promičete osobne primjere života, kojih je danas sve manje. HNOS kao veliki projekt MZOŠ-a promiče kulturu življenja, tek ulazi u srednje škole, pa vas pozivam da već sada pokušate misliti i raditi po HNOS-u. Pozdravljajući školu u ime Agencije za odgoj i obrazovanje, viša savjetnica za vjeronauk Sabina Marunčić je kazala: – Vjeronauk je pozvan da na institucionalan i sustavan način prenosi kršćansku kulturu u školi u kojoj se kulturom odgaja za kulturu. On želi doprinijeti u vraćanju školi njene temeljne odgojne zadaće, gdje informacija postaje kultura, a kultura u službi čovjeka i promicanja ljudskih, civilizacijskuh i duhovnih vrednota.  Naposlijetku, sudionicima se obratio i predstojnik NKU dr. Ivica Pažin u ime predsjednika vijeća za katehizaciju HBK dr. Marina Srakića, biskupa đakovačko-srijemskog, te u ime NKU HBK. Izrazio je osobno zadovoljstvo što na ovim prostorima rađanja kršćanstva gdje vjera i kultura uzajamno žive više od tisućljeća, možemo danas razmišljati i ponovo otkrivati te duboke tragove. – Današnje obrazovanje, kada je riječ o proučavanju suvremene kulture, očituje se ponajprije u tome da se učenike želi uvesti u već predodređenu kulturu, učeniku predstavljenu kao jedinu vrijednosnu i naravnu normu života u društvu. Obrazovanje kao da postaje jedna u nizu investicija, čiji je proces najprije shvaćen kroz prizmu ekonomskih vrijednosti – naglasio je. Tražeći odgovor na pitanje na koji način vjera biva pozvana pronaći odgovor kako bi već na školskom vjeronauku započeo dijalog vjere i znanosti, te vjere i kulture, dr. Pažin je izrazio nadu da će u tom pogledu na ovoj školi vjeroučiteljima i vjeroučenicima vrata budućnosti biti odškrinuta bez straha.

katehetska ljetna skola 0609

Dr. Rudi Paloš, povjerenik NKU HBK za srednjoškolski vjeronauk, na ovoj školi u ulozi animatora, nakon pozdrava otvorio je školu i pozvao dr. sc. Iris Tičac, profesoricu filozofskih kolegija na teologiji u Rijeci i profesoricu na filozofskom fakultetu u Zadru, da kao prva predavačica ove škole preuzme riječ. Dr. Tičac je održala predavanje o temi Doprinos znanosti oblikovanju suvremene kulture. Definirajući znanost i kulturu na početku svoga predavanja, naglasila je da u našoj kulturi prioritet imaju egzaktne znanosti zbog njihove brze primjene. Znanost utječe na kulturu ali onda kada se primjenjuju njeni rezultati. No, potiskuje li tehnološki napredak ono religiozno i kulturno u nama, zapitala se predavačica? Svakako, scientizam se šulja i polako ulazi u naš mentalitet. Sa sofisticiranom tehnologijom raste i sofisticirana manipulacija. Tehnološki rast je zadivljujući, ali njega ne prati adekvatno i moralni rast. Autentična znanost traži istinu da bi pomogla čovjeku razumjeti svijet i sebe, naglasila je profesorica. Često je u svom predavanju citirala papu Ivana Pavla II. koji je o znanosti između ostalog rekao i ovo: – Znanost je dobra, ali ona koja je vrijedna ljubljenja -. Nadalje je istaknula značajke današnjeg vremena u kojem se uglavnom traže instant znanje i instant rezultati. Vrijednim je ocijenila divljenje znanstvenika pred tajnom svemira, i to stoga što to divljenje dovodi čovjeka do one točke spoznaje da zaključi da postoji netko iznad onoga što postoji. Predavanje je zaključila citirajući Ivana Pavla II.: -Čovjek ne živi toliko za tehniku, niti za civilizaciju, ni za kulturu, nego pomoću njih, čuvajući svoje određenje, a znanost najbolje služi čovjeku ako čuva smisao za transcedentnost ljudske osobe nad svijetom i Boga nad čovjekom.

katehetska ljetna skola 0606

Drugo predavanje održao je dr. sc. Ivica Raguž, profesor dogmatske teologije KBF-a u Đakovu o temi Vjera: suradnica i(li) suparnica suvremenoj znanosti. Uvodno je govorio o izvornom značenju pojma „shole“ (=dokolica), a u širem smislu znači baviti se nečim što nije opipljivo, odnosno ekonomski isplativo, te povukao paralelu škole (i kulture) u suvremenom svijetu u kojem se one smatraju neprofitabilnima i u njih se ulaže malo. Takav pristup školi on je nazvao instrumentalnom racionalnošću. Njemu je  suprotstavio pojam  funkcionalne racionalnosti u koju spada i vjeronauk jer on čuva logiku škole pod vidom bezinteresnosti.  Vjera je isto negdje na margini u suvremenom društvu. A o tome što i kako bi trebalo biti, profesor Raguž je rekao: Vjeroučitelji bi trebali biti virtuozi religioznoga, a ne političkoga ili nacionalnoga. Vjeronauk u školi treba dati konkretan doprinos dijalogu vjere i znanosti. Evo i teza koje je on iznio o tome što bi kršćanska vjera kroz školski vjeronauk trebala dati: Kršćanska vjera u vjeronauku treba čuvati otajstvo čovjeka; kršćanska vjera bi se trebala prikazivati kao čuvarica istine; čuvarica slobode; vjera i vjeronauk bi trebali govoriti o smislu naočigled patnje; trebalo bi bezinteresno učiti o Bogu; isticati egzistencijalno iskustvo; trebalo bi isticati važnost Crkve kao institucije važne za postati čovjekom; Crkva treba dati poticaj da škola postane mjesto istinske mudrosti. Prema profesoru Ragužu, to bi bila kršćanska logika „sholea“.

 Nakon predavanja uslijedila je žustra tematska rasprava u kojoj su vjeroučitelji nastojeći ući što dublje u problematiku odnosa  vjere i znanosti, te vjere i kulture, predavačima postavljali brojna pitanja. Jedno od njih odnosilo se na smisao egzaktnih znanosti na koje je dr. Tičac  odgovorila da je smisao ne samo egzaktnih znanosti nego i teologije – služiti čovjeku.

Bilo je riječi i o određenoj napetosti koja vlada između teologije i znanosti koju je u jednom dijelu predavanja spominjao dr. Raguž, a u tematskoj raspravi on je tu napetost ocijenio pozitivnom, jer daje plodne rezultate.

Sv. misa u katedrali

U večernjim satima prvog dana škole održano je koncelebrirano misno slavlje u splitskoj katedrali koje je predvodio prepozit prvostolnog kaptola Splitsko – makarske nadbiskupije dr. Drago Šimundža, sa suslaviteljima dr. Pažinom, dr. Palošem, te s još nekoliko svećenika – predavača ove škole. U prigodnoj homiliji dr. Šimundža je naglasio povezanost čovjekove duhovne sfere s vjerom i kulturom. Čovjek je pluralno biće u sebi, a na kršćanskoj i ljudskoj razini, rekao je, braća smo i sestre, i naša nas nutarnja pluralnost prati i zajednička nam je. Stoga je on tematiku KLJŠ ocijenio aktualnom i poticajnom. Apelirao je na onu kršćansku dimenziju nastavničkog poziva, poglavito vjeroučiteljskog, po kojoj trebamo gorjeti od ljubavi da oni oko nas ne umru od hladnoće. Nastavnički poziv je ocijenio kao jedno od najeminentnijih zvanja. Europska civilizacija i kultura su na neki način apsolutizirale um i ne teže previše za onim drugim vrijednostima. Um je dr. Šimundža ocijenio veličanstvenim, ali primarna je vrijednost „etos“ – naglasio je. Bez njega ni jedna kultura ne može biti u pravom smislu kultura. U ovim vremenima nas ponekad obuzme i defetizam, no imajmo povjerenja da je On onaj koji u svojoj ruci drži svijet i čovjeka.. Današnji svijet treba puno apostola humanizma koji će iznijeti ove vrijednosti na kojima počiva svijet. Parafrazirajući sv. Pavla, pozvao je vjeroučitelje da surađuju s Božjom milošću kako bi mogli biti takvi apostoli.

Drugi radni dan škole započeo je molitveno-glazbenom meditacijom koju je pripremila vjeroučiteljica Ana Mlinarić iz Vukovara.

Prvo predavanje o temi Vjeronauk kao poticaj dijalogu vjere i znanosti održao je dr. sc. Milan Šimunović, predstojnik teologije u Rijeci i profesor katehetskih predmeta na postdiplomskom studiju KBF-a u Zagrebu. On je uvodno  govorio o rascjepu Evanđelja i kulture citiravši papu Pavla VI. koji je taj rascjep nazvao dramom našeg vremena, te naglasio: – Nema sumnje da ta drama perzistira i da se odgoj vjere, i to na osobit način vjeronauk u školi ne može isključiti iz te drame, štoviše on u njoj igra presudnu ulogu. I presudno je pitanje kakvu će ulogu imati vjeronauk, odnosno vjeroučitelj, kao poticaj dijalogu ili i nesvjesno kao kočnica. Svoje predavanje koncipirao je tako da je sebi postavio zadatak odgovoriti na tri pitanja: 1. O kojoj je i kakvoj kulturi danas riječ? 2. Koja su moguća rješenja u tom suočenju sa suvremenom kulturom, odnosno, koje naglaske treba staviti i koja obilježja treba imati vjeronauk u odnosu na kulturalni kontekst u kojem danas živimo? 3. U kojoj poziciji je vjeronauk i što on može učiniti za novu inkulturaciju vjere? Prema njemu dijalog između vjere i kulture u suvremenom društvu nije lak, jer kulturni pluralizam teži tzv. vrijednosnom relativizmu, što bi značilo sve vrijednosti staviti na istu razinu, a s time se je teško složiti. Zato dr. Šimunović ističe da bi temeljno polazište u dijalogu između vjere i kulture trebalo biti: slažemo li se da je čovjek stvoren i potreban spasenja, u najopćenitijem smislu riječi? Nadalje, on smatra da vjeronauk u školi pomaže u pravcu nastojanja da se dođe do barem neke osnovne „zajedničke slike o čovjeku“, do prihvatljivog osmišljenja ljudskoga života. Tijekom predavanja, vjeroučitelje je pozvao da budu promotori dijaloga između vjere i kulture, naglasivši pri tom novi pristup prilagođen suvremenom čovjeku, rekavši doslovno: – Idimo naprijed i budimo stjegonoše novog, ali budimo pažljivi -. Ako nije pretjerano reći, kritizirao je korištenje negativnih termina u promoviranju kršćanskih vrednota, kao npr. „nije dopušteno“; zabranjeno je“, koji su još uvijek prisutni u Crkvi, te je zagovarao pozitivna polazišta. To je na kraju predavanja potkrijepio citatom sadašnjeg pape prenesenom u Glasu koncila: „Kršćanstvo, katolištvo nije gomila zabrana, nego pozitivna opcija, a veoma je važno da se to ponovno vidi, jer je ta svijest danas gotovo potpuno iščezla….“ (GK br. 35. 2006. str. 6-7.)

 Video-prilozi – novost na KLJŠ

Drugi dio jutarnjeg programa organiziran je u vidu okruglog stola uz tri video-priloga o dijalogu vjere i kulture, jednim dijelom i sa odgovorima mladih na ta pitanja. Priloge je osmislila vjeroučiteljica Mirjana Vučica  s novinarkama Silvanom Burilović i Danirom Matijacom, te snimateljem Petrom Jurčevićem. Ovi medijski prilozi u okviru okruglog stola, novost su u programu KLJŠ uopće.

Za okruglim stolom sjedili su: Nansi Ivanišević, pročelnica županijskog Ureda za školstvo, prof. dr. fra Špiro Marasović, profesor moralne teologije KBF-u Sveučilišta Splitu, Petar Balta, glavni urednik izdavačke kuće „Verbum“ iz Splita, Damir Dukić, novinar i urednik  Slobodne Dalmacije, Ivica Kero, vjeroučitelj iz Zadra, a voditelj okruglog stola je bio Ivan Ugrin, novinar Slobodne Dalmacije. Svaki odgledani video-prilog članovi okruglog stola su  komentirali i odgovarali na pitanja sudionika škole. – Naša djeca nemaju ovako sintetiziranog sadržaja kao ovaj film. Mi smo nastavu atomizirali i pravo je pitanje znaju li naša djeca tko su, nakon onoga što smo ih mi naučili. Djeca baštine ono što su nam pređi ostavili, s odgovornošću da prenesu to na druge generacije. Mi ne možemo svjesno pripadati nikome ako ne znamo tko smo mi sami. Naša baština je dio baštine čovječanstva. Ona je most prema budućnosti – kazala je pročelnica Ureda, komentirajući video-priloge. Prilozi, kao i način vođenja okruglog stola, ocijenjeni su izvrsnima, te je splitska „ekipa“ dobila sve pohvale. Na pitanje novinara Ugrina o ulozi Crkve u prenošenju i njegovanju kulture dr. Marasović je odgovorio da se vjera i kultura međusobno prožimaju i integralni dio kulture je vjera, a nema jedinstvene kulture. Kultura uopće, je onaj dio pojedinca koji je iznad njegove biologije, a kršćanska kultura je ono iz čega zrači duhovnost, vjera…, U pluralizmu kultura i kršćanska kultura je jedna od suvremenih kultura – naglasio je dr. Marasović. Na pitanje o evangelizaciji kulture Petar Balta je dao odgovor da je nova evangelizacija potrebna stoga što je Zapad raskršćanjen. No, danas je potrebno razgovarati čak i o tome da li je kršćanska kultura u Europi dominantna. Ako je naša kultura tradicijska trebamo je iznova evangelizirati, odnosno inkulturirati – naglasio je glavni urednik Verbuma, potkrijepivši svoju izjavu citiranjem Josepha Ratzingera: „Ako se određenoj kulturi oduzima ono iz čega je nastala – oduzima joj se srce“. O odnosima medija i kulture damir Dukić je odgovorio da se kultura unatoč činjenici što je ustuknula u medijima u Hrvatskoj, ipak uspjela izboriti za neki kutak, ali tu i ostaje kao u nekom rezervatu. Raspravu je zaključio dr.Marasović konstatacijom da jedan kulturni obrazac u Crkvi ne mora biti obvezujući za sve. Moramo se naviknuti na postojanje i nekog drugog kulturološkog obrasca, a što se tiče kršćanskog kulturološkog obrasca, to je izraz nas samih.

Rad u skupinama

U četiri radne skupine pedagoških radionica obrađivale su se dvije teme: 1. Dijalog na daskama i 2. Dijalog u vjeronaučnoj nastavi. Voditelji radionica bili su: Ana Linić, Tomislav Tomasić, Arsen Badurina i Šimun Dujmović, vjeroučitelji iz riječke nadbiskupije. Rad u radionicama organizirali su Trpimir Jurkić i Tomislav Tomasić.

Na humanom zadatku

Tijekom trajanja obiju škola bila je organizirana i akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Među šezdeset i devet vjeroučitelja koliko ih se odazvalo ovoj hvalevrijednoj humanoj akciji, medicinska ekipa na čelu sa s. Servacijom Mateljan, prikupila je četrdeset i četiri doze krvi.

Tematska rasprava i završetak škole

Treći radni dan škole započeo je molitvenom video-meditacijom koju je pripremila s. Viktorija Gadža, vjeroučiteljica iz Zadra, a nastavljen je  izvješćem voditelja radnih skupina, te tematskom i zaključnom raspravom. Za okrugli stol sjeli su viši savjetnici Sabina Marunčić, Dalibor Adžić, Tomislav Tomasić i povjerenik za srednjoškolski vjeronauk NKU dr. Rudi Paloš, a moderator današnjeg programa bio je dr. Ivica Pažin. U ime voditelja radnih skupina izvješće je podnio Tomislav Tomasić, dok je Sabina Marunčić objasnila unutarnju strukturu i ingerencije Agencije za odgoj i obrazovanje. Novost je da Agencija ne može predlagati program, što je mogao činiti dosadašnji Zavod za školstvo, nego je njen zadatak da prati provedbu programa kojeg donosi isključivo Ministarstvo. Vjeroučitelji su postavili i pitanje uvođenja drugog sata vjeronauka predviđenog Ugovorom Svete Stolice i RH. Dr Pažin je odgovorio da zakonske zapreke za to nema i drugi sat se može uvesti u pojedinim školama gdje za to postoje uvjeti, ali na općoj razini to još nije moguće, jer je potrebno srediti neke preduvjete. Ostala pitanja odnosila su se uglavnom na tekuću problematiku, te  odnose na relaciji NKU – Ministarstvo prosvjete i športa. Iznesena su i neka lijepa iskustva plodne suradnje vjeroučitelja s vjeroučenicima i nastavničkim zborom.

Na kraju je predstojnik Pažin zahvalio svima koji su pomogli uspješnoj realizaciji KLJŠ, te naglasio: – Mi pokušavamo sačuvati školu kao mjesto Milosti i ja imam povjerenja u vas. Ovim njegovim riječima i zajedničkom zahvalnom molitvom, završila svoj rad ovogodišnja KLJŠ za vjeroučitelje u srednjoj školi.

Slavko Jerončić

Zanimljivosti

Potres na kopnu, tri velika potresa morskog dna, požare i plimne valove koji su 1775. godine uništili 15 tisuća zgrada, 300 palača i 110 crkava preživio je samostan Monasterio deo Jeronimas u Lisabonu koji je dao sagraditi kralj Emanuel I.

Humor

U nekom zatvoru svećenik obilazi zatvorenike i započinje razgovarati s jednim od njih: “Zbog čega si ovdje, sinko?” “Velečasni, zato što su prozori previsoki, a rešetke prejake.”

Poslovice

Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja: onaj koji žuri govori prije nego što sazna, odgovara prije negoli nešto shvati, odluči prije negoli provjeri, kudi prije nego što se u nešto uvjeri. (Arapska poslovica)