Mrav koji me je naučio moliti Novo!
0 preuzimanja
Jednoga dana vidio sam mrava koji je nosio golemi list.
Mrav je bio malen a list barem dva puta teži od njega.
Mrav ga je nosio s velikim naporom.
Čas ga je vukao, čas ga je podizao iznad glave. Kad je puhnuo vjetar, list je pao, a pao je i mrav.
List se okretao i padao, ali mrav nije odustao od svoje namjere.
Gledao sam ga i pratio dok nije došao blizu rupe, koja je ulaz u njegovu kuću.
Pomislih: “Konačno je uspio.”
No prevario sam se, jer trebao je napraviti još jedan važan korak.
List je bio veći od rupe u mravinjaku, i mrav ga je ostavio ispred i bez tereta ušao unutra.
Promrmljah: “Jadniče, tolika žrtva ni zbog čega.”
Sjetio sam se narodne poslovice: “Plivaj, plivaj i umrijet ćeš na plaži.”
Ali mrav mi je otkrio jednu tajnu. U rupu su ušli drugi mravi, i počeli trgati list i nositi ga u malenim komadićima.
Činilo se da su sretni u poslu. Za malo vremena, veliki list je nestao. Ostali su tek komadići koji su odmah uvučeni u rupu.
Počeo sam razmišljati o svojim iskustvima.
Koliko puta sam se obeshrabrio pred obavezama i poteškoćama?
Da je mrav gledao veličinu lista, možda ga ne bi bio niti pokušao nositi.
Zavidio sam mravu na upornosti i snazi. Svoja sam razmišljanja pretvorio u molitvu. Zatražio sam od Gospodina:
Da mi da upornost mrava, da ne izgubim volju zbog padova. Da mi podari ustrajnost mrava, da nadiđem svakodnevne poteškoće.
Da mi da mudrost ovih mrava, koji su podijelili teret koji je izgledao tako velik.
Da mi da poniznost da podijelim s drugima plodove napornog rada tako da moj put ne bude osamljen.
Tražio sam od Gospodina milost da mogu poput ovog mrava ne odustati na putu ni kad na mene navale suprotni vjetrovi, a osobito kada, zbog težine obaveza ne vidim jasno put kojim mi je ići.
Ličinke koje su očekivale hranu unutar mravinjaka, gurale su mrava naprijed i dale mu snagu da prijeđe put s teškim teretom na leđima.
Poslije susreta s mravom, i ja sam dobio snagu na svom putu. Zato zahvaljujem Gospodinu što ga je stavio na moj put i naveo me da prođem baš tuda.
Snovi ne umiru nego se uspavaju ljudska srca. Zato se treba probuditi i krenuti naprijed!
Ninon Rose Hawryliszyn e Silva
| Pregleda: | 972 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 04. 12. 2019. |
Slični dokumenti
Kako je jednostavno roditi se kao čovjek, pomisli Bog, roditi se kao što se već rađaju oni koji nemaju mnogo, osim sebe i onih koji ih vole, ako se uopće može imati više od toga.
Kako je mučno roditi se kao čovjek, pomisli čovjek. Ni pitali te nisu hoćeš li, a sada traže sve više i više, traže i tebe. Dok ništa ne pitaš, svi su ti blizu. Od prvih pitanja toliki odlaze. Ostaje li itko?
Kako je jednostavno živjeti kao čovjek, pomisli Bog. Ti voliš druge i oni tebe vole. Tako je toplo u blizinama kada je čovjek uz čovjeka. Čovjek rađa čovjeka, živi s njime, s njime i umire. A onda, opet smo zajedno. Kako je mučno živjeti kao čovjek, pomisli čovjek, i biti sam u svemu i dalek svima, umoran od toga što od svega ničega nema ili tek nešto, a i to je slabo i nepostojano.
Kako je jednostavno umrijeti kao čovjek, pomisli Bog. Doista to je tako dobro. Nakon smrti još si jednostavniji, topline su još toplije, oni koji su ti bili bliski još su ti bliži. A i ja sam tu. Kako je mučno umrijeti kao čovjek - pomisli čovjek. Čitav život, sam po sebi težak, k smrti i vodi: od nigdje nikamo, po ovim blatnim putovima i srcima. Poslije svega tek zemlja kao što bi bilo i bez toga.
Ja sam se rodio kao čovjek, šapne Bog. Živio sam i umro kao čovjek, i poznajem sve što te muči. Znam da ti nije lako. Ni meni nije bilo. I zato sada živim, zato sada živiš ti. Dok se uspinješ, ne opterećuj se pitanjima kojima ne znaš odgovora. Kad se uspneš, sve će se pokazati pred tobom i tada ćeš shvatiti što sam mislio s tobom i sa svime što ti se događa.
BOŽE, BILI SMO TAKO NAPREDNI
Nebeski Oče,
dolazimo danas preda Te da te zamolimo za oproštenje i da zamolimo Tvoje upute i vodstvo. Mi znamo da Tvoja riječ kaže «Jao onima koji zlo nazivaju dobrom», a to je upravo ono što smo mi učinili.
Izgubili smo duhovnu ravnotežu i pomiješali vrjednote.
Ispovijedamo, Oče, da smo ismijavali apsolutnu Istinu Tvoje Riječi i zvali to «moralnim pluralizmom».
Mi smo štovali druge bogove i zvali to «multikulturalnost».
Mi smo iskorištavali siromašne i zvali to «lutrija».
Mi smo zanemarivali ljude u nevolji i zvali to «samoodržanje».
Mi smo nagrađivali lijenost i zvali to «socijalna pomoć».
Mi smo ubijali nerođene i zvali to «slobodan izbor».
Mi smo ubijali one koji su činili pobačaje i zvali to «pravednost».
Oče, mi smo zanemarivali disciplinu svoje djece i zvali to «izgrađivanje samopoštovanja».
Mi smo zloupotrebljavali moć i zvali to «politička mudrost».
Mi smo zagađivali životni prostor prostaštvom i pornografijom i zvali to «sloboda izražavanja».
Mi smo ismijavali trajne vrijednosti naših predaka i zvali to «prosvjećenost».
Ispitaj nas, o Gospode, i upoznaj danas naša srca – iskušaj nas i vidi postoje li ikakvi zli putovi u nama.
Izliječi nas od svakog grijeha i učini nas slobodnim.
Molimo ovo u ime Tvoga Sina, živog Spasitelja, Isusa Krista. Amen.