Životna filozofija mrava Novo!
0 preuzimanja
U životu puno toga možemo naučiti od velikih i uspješnih, no ne treba zaboraviti da često najvredniju životnu lekciju naučimo od “običnih” ljudi, pa čak i od mrava, kaže američki poduzetnik Jim Rohn. Prateći njihovo ponašanje napisao je knjigu “Filozofija mrava”, u kojoj donosi četiri velike lekcije iz njihova života koje i ljudima mogu biti vrlo korisne.
Prva lekcija glasi: “Mravi nikad ne odustaju”. Stavite mravu prst na put i on će potražiti način da zaobiđe prepreku, tako da prijeđe preko prsta ili ga jednostavno zaobiđe. Koliko god puta stavili prst pred njega, mrav neće odustati.
- To nas uči da uvijek treba tražiti alternativne pravce na putu do ciljeva - kaže Rohn.
Druga lekcija vam je vjerojatno poznata iz priče o cvrčku i mravu - mravi cijelo ljeto misle na zimu pa ih ona ne može iznenaditi. Dok cvrčak pjeva i dobro se provodi, mrav ljeti marljivo skuplja hranu jer zna da ljeto neće trajati zauvijek. Kad vam ide dobro, nemojte biti previše samouvjereni i arogantni, imajte na umu da vas može snaći i loše razdoblje.
I budite dobri prema ljudima jer dobra vremena ne traju zauvijek, ali dobri ljudi uvijek vam mogu biti potpora. Zimi mislite na ljeto. I dok traje velika hladnoća, mravi znaju da to neće trajati vječno te su s prvim zrakama sunca spremni za rad i igru. Kad smo loše i kad se jedva nosimo s onim što izgleda kao potpuni slom, važno je zadržati vjeru da je to prolazno te da će doći bolja vremena.
Dajte od sebe uvijek najbolje što možete.
Zajednički prema cilju
Nema mrava zapovjednika koji upravljaju rad ostalih nego svi zajedno rade za dobrobit kolonije tako da se oslanjanju na međusobno djelovanje, pri čemu svaki slijedi osnovna pravila.
Borbeni kad zatreba
Mravi žive u kolonijama i najratobornija su vrsta na Zemlji. Ako ih netko napadne, neće se brinuti o vlastitu životu nego će štititi interese cjeline. Upamtite da bez kolega ipak ne biste bili to što jeste.
Najviše od sebe
Dok ljeti skupljaju hranu, mravi se ne pitaju zašto bi trebali raditi tako teško niti koliko im treba. Jednostavno rade najbolje što mogu, što je najvažnije za uspjeh i sreću.
Specijalizacija među radilicama
Postoji jasna organizacija - jedni se brinu o mravinjaku, drugi skupljaju hranu… I poslovni tim za uspjeh treba jasnu raspodjelu zadataka.
Mrav ne sumnja u sebe
Iako je mali, mrav se ne propitkuje što bi bilo da je deset puta veći. Njegova snaga proizlazi iz zajednice. I dobar radnik će biti sretniji u dobroj tvrtki.
prema: www.obitelj-malih-marija.com
| Pregleda: | 4044 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 30. 11. -0001. |
Slični dokumenti
Jednog češljugara ranili lovci i povrijedili mu krilo. Preživio je hraneći se onim što je nalazio u polju, ali došla je strašna ledena zima.
U polju je bilo ogromno strašilo. Tijelo mu je bilo od slame natrpane u staro paradno odijelo.
Glava mu je bila velika narančasta bundeva, zubi od kukuruza, nos - oveća mrkva, a dva oraha su bile oči.
Češljugar se popeo na strašilo. „Što ti se dogodilo, češljugarčiću?“, upita ono ljubazno.
„Muči me studen, nemam skloništa, a o hrani da i ne govorim. Mislim da neću dočekati proljeće.“
„Zavuci se pod moj kaput, slama je suha i topla.“
I češljugar je pronašao dom u strašilovim grudima.
Kad je jednoga dana zemlju okovao ledeni mraz, strašilo srdačno ponudi češljugaru:
„Češljugarčiću, pojedi moje zube.“
„Ali ti ćeš ostati bez usta.“ - reče ptičica.
„Bit ću mudriji ako ne budem puno govorio.“ - odgovorilo je strašilo.
Nekoliko dana kasnije dođe na red nos od mrkve. „Samo jedi, pun je vitamina“, govorilo je strašilo češljugaru.
Kad su na red došle oči strašilo je reklo: „Samo jedi, bit će mi dovoljno tvoje pripovijedanje kad ne budem više imao očiju“.
Strašilo je na kraju češljugaru ponudilo i cijelu svoju glavu od bundeve.
Strašilo nije dočekalo proljeće ali zato se češljugar uzdigao prema nebu sretan.
POUKA: Zaista pšenično zrno ako ne umre ne donosi rod.
Bruno Ferrero
SVE ŠTO DOLAZI OD MENE JE AUTENTIČNO MOJE JER JA TO IZABIREM SAM. JA POSJEDUJEM SVE ŠTO SE MENE TIČE: MOJE TIJELO, MOJE OSJEĆAJE, MOJA USTA, MOJ GLAS, SVE MOJE POSTUPKE, BEZ OBZIRA NA TO ODNOSE LI SE NA MENE ILI NA DRUGE. JA POSJEDUJEM MOJE FANTAZIJE, MOJE SNOVE, MOJE NADE, MOJE STRAHOVE. JA POSJEDUJEM SVOJE TRIJUMFE I USPJEHE, SVE MOJE PADOVE I POGRJEŠKE ZATO ŠTO POSJEDUJEM SVE NA I U SEBI. MOGU SE POTPUNO POZNAVATI. ZNAJUĆI TO MOGU SE SPRIJATELJITI SA SVIM SVOJIM DIJELOVIMA I ZAVOLJETI SEBE. ZNAM DA IMA NEKIH VIDOVA SAMOGA MENE KOJI ME ZBUNJUJU I ONIH KOJE NE POZNAJEM, ALI SVE DOK SAM PRIJATELJSKI RASPOLOŽEN PREMA SEBI I DOK SE VOLIM, MOGU HRABRO I S NADOM TRAGATI ZA RJEŠENJIMA ZAGONETKI I ZA NAČINIMA NA KOJE MOGU SAZNATI VIŠE O SAMOM SEBI. BILO KAKO BILO, IZGLEDAM DOBRO I ZDRAVO I ŠTOGOD KAŽEM ILI UČINIM, MISLIM ILI OSJEĆAM U DATOM TRENUTKU JE AUTENTIČNO MOJE. AKO SE KASNIJE NEŠTO OD TOGA ŠTO SAM REKAO, KAKO SAM IZGLEDAO I ŠTO SAM OSJEĆAO POKAŽE KAO KRIVO, JA TO MOGU ODBACITI A ZADRŽATI OSTATAK I SMISLITI NEŠTO NOVO UMJESTO ONOG ŠTO JE ODBAČENO. VIDIM, ČUJEM, OSJEĆAM GOVORIM; IMAM ORUĐE DA BIH PREŽIVIO, DA BIH BIO BLIZAK DRUGIMA, DA BIH BIO PRODUKTIVAN I PRONAŠAO SMISAO I RED U SVIJETU LJUDI I STVARI IZVAN MENE. JA SEBE POSJEDUJEM I ZATO SE MOGU STVARATI.
JA SAM JA I JA SAM O.K.
Virginia Satir