Škrtac i zlato Novo!

0 preuzimanja

zlato-vreca-ilustracija-poucna-pricaJedan škrtac sakrio je svoje zlato u podnožju drveta u svom vrtu. Svake nedjelje vadio ga je iz zemlje i satima ga s uživanjem gledao. Netko je doznao za to i ukrao mu zlato.

Kad ga je škrtac došao gledati, zatekao je samo praznu rupu u zemlji i počeo tako urlikati i jaukati da su svi susjedi došli vidjeti što se događa.

Jedan ga je pitao: ”Jesi li ikad upotrijebio to zlato?”

“Ne”, odgovorio je škrtac. “Samo sam ga vadio jednom tjedno i gledao.”

“Onda je sve u redu”, rekao mu je susjed. “Zašto tuguješ? Po onome što si imao od tog zlata neće se ništa bitno promijeniti ako i dalje budeš dolazio i gledao u rupu.”

Nije novac koji posjedujemo, već naša sposobnost da ga upotrijebimo ono što nas čini bogatim ili siromašnim. Namučiti se da bi se obogatili, a onda ne znati uživati u tome, isto je kao i biti ćelav, a skupljati četke za kosu.

Antony de Mello

Pregleda: 2389 Pregleda
Preuzimanje: 0 puta
Ažurirano: 18. 05. 2020.

Slični dokumenti

Intervju s Gospodinom
Intervju s Gospodinom

Sanjao sam da imam intervju s Gospodinom. - A tako, ti bi me htio intervjuirati?, reče Gospodin. - Ako imaš vremena?- rekoh. On se nasmiješi: Moje je vrijeme vječnost. Što si me namjeravao pitati? Što Te najviše iznenađuje kod ljudi?

Leptir i gusjenica
Leptir i gusjenica

Bila jednom jedna gusjenica koja je puzala po zemlji. Bila je bijele boje sa zelenim točkicama na leđima. Nitko je nije volio, jer se govorilo da je ružna i odvratna. Jadna je gusjenica bila veoma tužna. Kad bi dopuzala na neku biljku, svi bi je insekti s prezirom gledati i izrugivali joj se.

Zanimljivosti

Egipatski svećenici su osim faraona Amonovim sinom proglasili samo Aleksandra Velikog sina Filipa II i epirske princeze Olimpije. Aleksandar je jedini stranac koji je ikada nosio ovaj naslov, a inače je za vrijeme svojih pohoda u Egiptu dočekan kao osloboditelj.

Humor

Neki je svećenik šećući molio časoslov u dvorištu. Nenadano zapuše vjetar i okrene mu dvije-tri stranice časoslova. On sav zadovoljan reče: “Hvala ti, oče, nisam se usudio baš toliko”

Poslovice

Dobar slikar ne daje ime svojoj slici, loš mora. (Poljska)