U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu od 22. do 23. listopada održan je XXI. međunarodni teološki simpozij na temu Stid - višeznačnost jednog osjećaja.
Dvodnevni simpozij na kojem je izlagalo šest domaćih predavača i četiri iz Italije, Njemačke i Austrije podržala je Splitsko-makarska nadbiskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Uime organizatora, uvodnu riječ uputio je izvanredni prof. dr. Ivica Žižić koji je kazao kako je stid praiskustvo u kojem se ogleda rascjep koji je od čovjeka slike stvorio čovjeka ranjivo biće te da ukazuje na razliku koju čovjek osjeća između onoga što jest i onoga što bi trebao biti. "To jest rascjep u čovjeku, ali za kršćansku vjeru on može biti prilika da se ta čovjekova ogoljenost obznanjena u stidu milosno zaodjene, a pomračeni predjeli čovjekova bića da ponovno zadobiju svoj integritet".
Okupljene je pozdravio i Veliki kancelar KBF-a u Splitu splitsko-makarski nadbiskup dr. Marin Barišić, zahvalivši svima koji već dvadeset godina ulažu trud u organizaciju toga velikog i važnog projekta. Osvrćući se na ovogodišnju temu kazao je kako mu se čini da je naše vrijeme više obilježeno strahom, a stidom i sramom sve manje. "Ne bi bilo dobro ako bi se stid udaljio od čovjeka. Najgore je za naše društvo ukoliko nam obrazi postanu debeli. To je opasnost da se čovjek degradira jer stid i sram valoriziraju čovjeka u njegovu dostojanstvu i svjedoče da je čovjek moralno i odgovorno biće. Potpuni izostanak stida ne bi bio znak zrelosti nego prezrelosti ili gnjilosti".
Simpozij je otvorio dekan KBF-a izvanredni prof. dr. Anđelko Domazet, istaknuvši da je skup pred zadatkom da pojasni semantičko bogatstvo pojma i osjećaja stida, da kroz optiku raznih humanističkih disciplina sagleda kontekste i upotrebu te da raskrinka zlouporabu ili zaborav onoga što se pod osobno i privatno često skriva kao neugodan i nepoželjan osjećaj. "Želio bih da skup reflektira ono što se sam jezik pobrinuo da iskaže, a mi su svojoj praksi često zaboravljamo: na odgojna upozorenja koja prizivaju na čestit put, humaniziranje samih sebe, na stid kao pedagoško sredstvo odnosno kao ćudoređe za nezaobilazni put ljudskosti". Zaključio je da bismo bezuvjetno trebali vratiti stid u mišljenje, suvremenu komunikaciju, odgoj i poslovanje te da izostanak stida ukazuje da je u krizi vjera u Boga. Svima je zaželio dobrodošlicu i plodan rad.
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predstavljanje zbornika radova XX. međunarodnoga znanstvenog simpozija Laička država-religija-crkva: od ideologizirane neutralnosti do prostora dijaloškog suživota o kojem je govorio prof. dr. Nikola Bižaca. Potom je uslijedilo izlaganje prof. dr. Gordana Črpića (Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb) (Be)Sramna kultura. Dr. Črpić prikazao je povijesnu perspektivu stida koji se, kao i sram, pokazao promjenjivom kategorijom čije se granice mijenjaju kako se mijenja vrijeme i društvo. Prvi dan simpozija završio je raspravom koju su moderirali prof. dr. Nikola Bižaca i izv. prof. dr. Ivica Žižić.
Drugog dana program je počeo predavanjem prof. dr. Carmela Dotola (Pontificia Universita Gregoriana, Rim) Teološko-antropološki vid srama, koji je govorio o ljudskoj naravi kao dugu, o teološkom promišljanju koje izdvaja pitanje stida (srama) i njegovog značenja u priči iz Knjige Postanka, o stidu i sramu kao znakovima podijeljenosti ljudskoga stanja, o teologiji stida i iskustvu re-humaniziranja te o etosu stida između ograničenja, vjernosti i siromaštva. Potom je o temi Ontologija stida u Miltonovu 'Izgubljenom raju' govorio doc. dr. Daniel Miščin (Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb), koji smatra da autor u tom spjevu iz 17. st razvija ozbiljnu metafiziku ljudi i ontologiju stida. Milton povezuje stid s grijehom i krivnjom te navodi istočni grijeh kao ontologiju čija je glavna popratna pojava stid. Smatra da temeljni problem nije plod koji je samo vanjski znak, već dvostruki prekid odnosa Adama i Eve: prekid odnosa s Bogom i odnosa među njima dvoje.
Nakon rasprave i kratke stanke, prof. dr. Stefano Tognacci (Pontificia Uneversita Salesiana, Rim) održao je izlaganje Stid i sram u psihologiji. Osvrnuo se na osjećaj srama u evolutivnom razdoblju i na manje ili više vidljive vanjske elemente srama. Govorio je i o odnosu srama i krivnje, o odnosu srama i psihopatologije te o vezi između depresije i srama. Dr. Stipe Buzar (Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb) izlagao je o temi Prekršeni ugovor. Etičko istraživanje stida. Cilj predavanja bio je pojasniti kada je moralno prigodno osjetiti stid. Zaključio je da je odgovor pozitivan kada je prisutna krivnja, a ona se pak pojavljuje samo u slučaju kada je prekršen neki etičko-društveni ugovor. Također je skicirao anatomiju stida te približio razlike između kulture srama i stida i kulture krivnje.
Kroz predavanje Moralno-teološki pristupi osjećaju stida doc. dr. Šimun Bilokapić (Katolički bogoslovni fakultet, Split) govorio je o određenju i funkciji spolnog stida u ljudskim odnosima i u konstruiranju osobnosti pojedinca te o povredama tog stida. Jutarnji dio završio je raspravom koju je moderirao mr. Boris Vidović.
Popodnevni program započeo je predavanjem dr. Jasminke Domaš (Hrvatski radio, Zagreb) na temu Židovstvo i pojam stida u tradicionalnom učenju Tore i Talmuda, u kojem je pojasnila primjere iz Tore i Talmuda u kojima se spominje stid. Približila je ulogu stida u judaizmu danas, dajući i kritički osvrt na društvo u kojem živimo. O temi Stid i sram: biblijski vidovi govorio je doc. dr. Domagoj Runje (Katolički bogoslovni fakultet, Split) koji je pojasnio razliku između značenja i upotrebe pojma stida. Iznio je pregled hebrejskih pojmova za stid i sram u Starom zavjetu, s posebnim osvrtom na pojavu stida kod prvih ljudi u Knjizi Postanka.
Izlaganje Stid i sram u islamu održao je za prof. dr. Zekirija Sejdini (Institut za didaktiku, Sveučilište u Innsbrucku), koji je istaknuo kako je stid u islamu bitan dio vjere te ga smatraju u potpunosti korisnim, a proroku Muhamedu pripisuju osjećaj stida u velikoj mjeri. Razlikuju stid koji se odnosi na bližnje i koji se odnosi na Boga. Osvrnuo se i na životnu praksu muslimana i muslimanki u kontekstu stida, posebno tjelesnog. Po završetku rasprave i stanke uslijedilo je predavanje Emotivno zlostavljanje u kršćanskom kontekstu na primjeru osjećaja stida i krivnje dr. Hannah Anite Schulz (Malteški duhovni centar, Koeln) koja je pojasnila pojmove i vrste zlostavljanja uz nekoliko konkretnih primjera. Govorila je o ulozi srama i stida kao sredstvima zlostavljanja i kao posljedicama zlostavljanja, a problematiku je smjestila i u kršćanski kontekst. Završnu raspravu moderirao je dr. Vidović.
Simpozij je zatvorio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu izvanredni prof. dr. Anđelko Domazet, koji je izrazio zadovoljstvo što se iz predavanja dalo zaključiti da još uvijek postoji zdravi stid kao temeljna metafizička granica za čovjeka i izvor ljudskosti i duhovnosti. Spomenuo je češkog teologa Tomaša Halika koji je upozorio na bestidno ophođenje s tajnom, odnosno s Bogom. Dekan je navedeno upozorenje proširio na nekoliko područja: bestidnu psovku, preuzetno nagomilavanje svetih riječi i bestidnu šutnju o Bogu. Na kraju je zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi Simpozija.
tekst prema: www.ika.hr