Tema trodnevnog stručnog skupa za vjeroučitelje koji je održan u Makarskoj, u hotelu Meteor, od 29. do 31. ožujka u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Zavoda za školstvo Republike Hrvatske te Nacionalnog katehetskog ureda HBK bila je Vjeronauk i Hrvatski nacionalni obrazovni standard.
To je prva stručna edukacija koja je okupila vjeroučitelje voditelje županijskih stručnih vijeća i vjeroučitelje iz 49 hrvatskih osnovnih škola u kojima se ove godine počeo eksperimentalno provoditi HNOS.
U ime organizatora sudionike je pozdravila prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Zavodu za školstvo – podružnica Split, koja je bila i moderator cjelokupnog programa. U ime splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića, skup je otvorio generalni vikar don dr. Ivan Ćubelić, riječima dobrodošlice i željama za uspješnu primjenu HNOS-a u vjeronauku. Prigodnim riječima vjeroučitelje je pozdravio dr. Ivica Pažin predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK.
U radnom dijelu prvog dana stručnog skupa održana su tri predavanja. Državni tajnik za osnovnoškolsko obrazovanje dr.sc. Nevio Šetić održao je predavanje na temu Što je Hrvatski nacionalni obrazovni standard? Dr. Šetić elaborirao je zašto Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa stavlja veliki naglasak na projekt HNOS-a te kako i vjeronauk ima svoje značajno mjesto u interdisciplinarnom pristupu u obradi nastavnih sadržaja. Drugo predavanje održao je prof. Vinko Filipović, ravnatelj Zavoda za školstvo RH na temu Uloga Zavoda za školstvo u permanentnoj edukaciji vjeroučitelja istaknuvši potrebu i važnost permanentnog obrazovanja vjeroučitelja po kaskadnom modelu. Treće predavanje na temu Vjeronauk pred izazovima HNOS-a održao je dr. Ante Pavlović, viši savjetnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK za izdavanje teološko-katehetske literature i predsjednik komisije NKU HBK za izradu programa i vjeronaučnih udžbenika. Istaknuo je potrebu za ujednačavanjem odrednica budućeg Nacionalnog uputnika i programa pojedinih nastavnih predmeta s programom vjeronauka, u čemu posebnu pozornost treba posvetiti integrativnom učenju i uspostavljanju međupredmetne korelacije radi uspostavljanja skladna i konzistentna sustava odgoja. Dr. Pavlović je istaknuo i potrebu programiranja rada za djecu s posebnim potrebama. Nakon predavanja i diskusije, uslijedio je rad u skupinama u prostorijama OŠ O. Petar Perica s temama Projektna nastava, slobodni angažman, korelacija u nastavi te vrednovanje u nastavnom procesu.
Drugog dana stručnog skupa održana su također tri predavanja i nastavljen rad u skupinama s istim temama. Dr. Jadranka Garmaz održala je predavanje na temu Suvremeni oblici i metode rada u nastavi prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Istaknula je kako se najintenzivniji oblik samostalnog rada događa u projektima koji traže zajedničko postavljanje cilja, planiranje, provedbu i realizaciju. Skupine učenika kao stručnjaci obrađuju jedan dio tematike i sukladno svojim sposobnostima i interesima uključuju se u ostvarivanje zajedničkog cilja. Od rezultata je važniji proces koji nudi bezbroj mogućnosti predmetnog i društvenog učenja. Dr. Garmaz istaknula je kako su obilježja takve projektne nastave usmjerenost na interese sudionika, samoorganizacija i samoodgovornost, planiranje usmjereno na cilj, interdisciplinarnost, usvajanje društvenih kompetencija, djelovanje prema vani, uloga učitelja i upućenost na mnoga osjetila.
Vrednovanje je više od ocjenjivanja naziv je predavanja dr. Valentine Mandarić. Osvrnula se na novi pristup vrednovanju i praćenju u odgojno-obrazovnom procesu prema HNOS-u, ukazavši kako je dosad bilo mnogo nedostataka poput nepostojanja organiziranog načina praćenja i vrednovanja rezultata obrazovnog sustava. Dosad je vrednovanje često bilo uzrok nezadovoljstva i frustracije kod učenika, roditelja i društva u cjelini. HNOS stoga predviđa izradu novog sustava unutarnjeg i vanjskog vrednovanja učenja i postignuća, osposobljavanje učitelja za taj novi pristup te utvrđivanje nacionalnih obrazovnih standarda koji bi jamčili objektivno praćenje i vrednovanje kakvoće školskog sustava.
Treće predavanje održala je mr. Vini Rakić, savjetnica u Ministarstvu znanosti obrazovanja i športa, na temu Djeca s posebnim potrebama u redovnoj osnovnoškolskoj nastavi istaknuvši potrebu senzibiliziranja svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, a osobito vjeroučitelja, za rad s djecom čiji je život uistinu obilježen križem.
Trećeg i završnog dana stručnog skupa za vjeroučitelje u Makarskoj, u petak 31. ožujka, tematski nazvanog Vjeronauk i Hrvatski nacionalni obrazovni standard, dr. Ružica Razum s KBF-a u Zagrebu održala je predavanje o temi (Ne)mogućnost odgojnog djelovanja suvremene škole prema HNOS-u.
U prvom dijelu dr. Razum istaknula je važnost odgoja koji ima odlučujuću riječ u oblikovanju ljudskog života. Bez odgoja nema kvalitetnog čovjeka, a bez njega nema niti kvalitetnog društva. Prenošenje i prihvaćanje temeljnih općeljudskih vrijednosti, kao preduvjeta i temelja istinskog života, ostvaruju se odgojnim djelovanjem. Dr. Razum je naglasila kako su nevrijednosni pluralizam i neodgojni čimbenici u strahovitom porastu u suvremenom društvu. Istaknula je važnost škole u odgojnom procesu, koja ne može biti vrijednosno neutralna te zajedno s obitelji i župnom zajednicom ima najveći utjecaj na odgajanje kvalitetnih mladih ljudi.
Poseban naglasak stavljen je na mogućnosti HNOS-a, čiji socijalizirajući sadržaji uvelike mogu doprinijeti kvaliteti odgoja. U tom okviru odgojni se ciljevi sastoje od promicanja općih vrijednosti poput čistoće, urednosti, obazrivosti, sposobnosti vladanja sobom, odgode zadovoljenja, prepoznavanja i vladanja vlastitim emocijama, razvijanja samopoštovanja i poštivanja drugih, poštovanja života kao najveće vrijednosti, razvijanja ekološke svijesti i drugih vrednota. Dr. Razum kazala je kako je potrebnije mijenjati načine poučavanja i življenja unutar škole, nego sami sadržaj poučavanja. Nije potrebno držati mladima predavanja o problemima, nego im pomoći da usvoje načine razmišljanja i ponašanja koji će im pomoći da nadvladaju te probleme. Dr. Razum je zaključila kako je to moguće ukoliko riječ prepusti mjesto iskustvu, praktičnom radu i pedagogiji uzora.
Kao i nakon svakog predavanja i ovaj put je uslijedila vrlo živa rasprava sudionika. Nakon rasprave četiri voditeljice pedagoškoh radionica podnijele su u kratkim crtama izvješća o radu u skupinama.
Skup je završio zahvalnim riječima prof. Marunčić koja je najavila novi stručni skup za iste sudionike u lipnju u Bizovačkim toplicama.