Stručni skup za vjeroučitelje u školi - kurikularna reforma

Split, 2. travnja 2016.

Predstavljanje i rasprava o prijedlogu kurikula za nastavni predmet Katolički vjeronauk bila je tema nadbiskupijskog stručnog skupa za vjeroučitelje u školi, održanog u subotu, 2. travnja 2016. u velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.

Na skupu je sudjelovalo preko 200 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i manji broj iz Hvarske biskupije. Povod ovom dodatnom okupljanju vjeroučitelja je otvaranje stručne i javne rasprave o prijedlogu novog kurikula Katoličkog vjeronauka u koju bi se, prema naputku Agencije za odgoj i obrazovanje i nadbiskupijskog Katehetskog ureda, trebalo uključiti što više vjeroučitelja. Prema riječima don Josipa Periša, predstojnika Katehetskog ureda, preduvjet za aktivno uključenje u raspravu je što bolje poznavanje sadržaja navedenog dokumenta. Stoga se od sudionika skupa očekivalo prethodno iščitavanje više kurikularnih dokumenata s ciljem što aktivnijeg i temeljitijeg uključenja u raspravu.

Skup ožujak2016a

Prijedlog kurikula Katoličkog vjeronauka okupljenim vjeroučiteljima predstavila je Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u Agenciji za odgoj i obrazovanje – podružnica Split, naglasivši kako se posljednjih petnaest godina pokušavaju provesti određene reforme s ciljem osuvremenjivanja nastave, tj. pomicanja fokusa učenja sa sadržaja na usvajanje kompetencija. U tom smislu Marunčić je podsjetila na desetak strateških dokumenata koji su bile vrijedan pokušaj reformi, a koji su zbog svoje djelomičnosti, neusklađenosti sa zakonskom regulativom te nedostatka novca ili političke volje ostali samo „mrtvo slovo na papiru“. Stoga se u pripremi ove posljednje reforme počelo od temeljite analize dosadašnjih strateških dokumenata čiji su dobri dijelovi sačuvani te su se, na temelju znanstvenih istraživanja i kroz usporedbu sa kurikulima zemalja engleskog, njemačkog i talijanskog jezičnog kruga, pokušali uklopiti u novi reformski koncept.

Prema riječima više savjetnice Marunčić, Nacionalna kurikularna reforma sadrži šest sustavnih strateških dokumenta, 29 predmetnih kurikula, nekoliko međupredmetnih tema te tri kurikularna okvira. Dodaju li se tome i tri metodička priručnika, sve u svemu do sada su objavljena 52 kurikularna dokumenta.

Skup ožujak2016d

Govoreći o novinama koji donosi kurikul za Katolički vjeronauk, Marunčić je naglasila kako je na njemu radilo sedam članova radne skupine, od sveučilišnih profesora do vjeroučitelja u školi. Kurikul sadrži opis predmeta, odgojno-obrazovne ciljeve, domene i poddomene, odgojno-obrazovne ishode, povezanost s ostalim obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima, te vrednovanje ishoda. U opisu vjeronauka kao školskog predmeta navedena je njegova svrha s naglaskom kako se radi o konfesionalnom, ali i dijaloški usmjerenom poučavanju. Kurikul pretpostavlja četiri domene od kojih svaka ima tri poddomene koje omogućuju kontinuitet učenja. Najveći dio dokumenta zauzimaju 144 odgojno-obrazovna ishoda za razdoblje od 12 godina školovanja. Postavljeni na visokoj razini, ishodi u sebi uključuju od 75 do 100 ključnih pojmova kroz 25 do 30 nastavnih tema. Prema riječima Sabine Marunčić, kurikul katoličkog vjeronauka je usko vezan i uz druga obrazovna područja i međupredmetne teme na tragu dosadašnjeg nastojanja oko korelacije koju je osobito promicao HNOS. U segmentu vrednovanja kurikulom se predviđa brojčano ocjenjivanje znanja, stvaralačkog izražavanja i istraživačkog rada, dok su komponente kulture međusobnog komuniciranja i zalaganja preimenovane u generičke kompetencije koje bi se prema sadašnjem prijedlogu trebale vrednovati kroz opisne ocjene.

Cjelovita kurikularna reforma trenutno se nalazi u svojoj četvrtoj fazi koja podrazumijeva vrednovanje napravljenih prijedloga dokumenata čiji će se proces usvajanja kretati od usvajanja dokumenata višeg prema dokumentima nižeg reda. Stoga je upravo sada pravi trenutak da se o istima očituje kako stručna, tako i šira zainteresirana javnost, kazala je Sabina Marunčić, predlažući uvrštavanje proučavanja reformskih dokumenata u plan individualnog stručnog usavršavanja svakog vjeroučitelja.

U zajedničkoj dinamičnoj raspravi koja se razvila nakon predstavljanja, prigovori i prijedlozi vjeroučitelja najviše su bili vezani uz ishode vjeronaučne nastave koji su, prema mišljenju većine, previše usmjereni prema antropološkom vidu vjeronauka. Kritike su bile upućene i prema konceptu domena i poddomena gdje se previše inzistira na ishodima što bi moglo ugroziti sustavnost i cjelovitost vjeronaučnog sadržaja, dok u formulacijama samih ishoda (ciljeva) nedostaje segment življenja i svjedočenja vjere te zauzimanja vjerničkog stava. Vjeroučitelji su pozvani da svoje primjedbe i prijedloge koncizno osmisle i predoče na sastancima županijskih stručnih vijeća te takve upute u javnu raspravu, zaključno do 7. svibnja ove godine.

Petar Kelvišer

Fotogalerija Kristina Bitanga

Zanimljivosti

Osim osuđenih kriminalaca, ratnih zarobljenika i robova, postojali su i profesionalni gladijatori – slobodni ljudi koji su se dobrovoljno javljali za borbu. Čak je i car Commodus sudjelovao u više borbi u areni, a zanimljivo je da je umro tako što ga je atletičar Narcissus zadavio u svlačionici. ,

Humor

Što radi crnogorski virus u kompjuteru? – NIŠTA.

Poslovice

Ne idi utabanim putem. Umjesto toga kreni tamo gdje puta nema i ostavi trag. (Anoniman)