Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje

Split, 21. studenoga 2015.

U organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije i Agencije za odgoj i obrazovanje podružnica – Split, u subotu, 21. studenoga održan je prvi ovogodišnji nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje u školi.

U velikoj dvorani splitskog nadbiskupskog sjemeništa okupilo se 240 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije kako bi kroz dva tematska predavanja i jednu prezentaciju sudjelovali u stručnom usavršavanju na temu: Uloga medija u odgoju i obrazovanju djece i mladih.

IMG 4157 1024x683

u velikoj dvorani splitskog sjemeništa

Nakon uvodne molitve koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice Monika Ćopo i Tereza Vučinić iz Osnovne škole „Ivo Dugandžić Mišić“ u Kominu, u rad stručnog skupa sudionike je uveo don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda. Govoreći o fenomenu komunikacijske umreženosti koja je zahvatila sveukupnu stvarnost, predstojnik je istaknuo kako suvremeni mediji danas preuzimaju ključnu ulogu socijalizacije i odgoja i time uvelike potiskuju u drugi plan utjecaj tradicionalnih odgojnih faktora poput obitelji, škole i Crkve. Pri tome su mediji, kako je kazao don Josip, nositelji jedne nove kulture i mentaliteta koji manipulativno iskrivljuju stvarnost te najčešće, služeći komercijalnim zahtjevima isforsirane ponude i potražnje, potiču globalnu tendenciju zadovoljavanja čovjekovih niskih strasti. Stoga je, između ostaloga, temeljna zadaća školskoga vjeronauka iskoristiti suvremeni način prijenosa informacija koji će biti u službi evangelizacije i produbljenja otajstva vjere te svojom formom neće zasjeniti sadržaj.

IMG 4173

dr. sc. Snježana Rađa drži predavanje

Prvo predavanje pod naslovom Mediji naši svagdanji: utjecaj na školsku populaciju održala je dr. sc. Snježana Rađa, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi don Lovre Katića u Solinu. Definirajući učeničku populaciju kao generaciju stasalu u medijskom vremenu, predavačica je naglasila višedimenzionalni utjecaj medija na odgojnu svijest djece i mladih. Iako se razlikuju po načinu prijenosa poruke, svi mediji služe javnom informiranju, obrazovanju i zabavi šireg sloja ljudi. Omiljeni ili omraženi, mediji još od Napoleonova vremena značajno utječu na oblikovanje društvene svijesti te se uz civilnu, vojnu i sudbenu vlast s pravom nazivaju još jednom silom. Bilo da se radi o knjizi koja se razvijala od pergamene do tiskanih izdanja, radiju kao prvom prijenosniku glasovne poruke, televiziji koja zauzima središnje mjesto svakog domaćinstva ili internetu kao interaktivnom mediju novog doba, mediji na poseban način oblikuju svijest današnjeg čovjeka kojeg zbog njegove ovisnosti o umreženosti i mobilnosti s pravom možemo nazvati tehnofilom. Stanovita ovisnost o različitim prijenosnicima informacija otupljuje čovjekovu kritičnost prema istima, pa često i ne primjećujemo kako su mediji u svom pristupu nerijetko subjektivni, selektivni, manipulativni i agresivni. Stoga i ne čudi kako roditelji često gube bitku s medijima koji stvaraju stanoviti međugeneracijski jaz gdje i sami odrasli, želeći ići ukorak s mladima, upadaju u zamku medijske manipulacije. Pretjerana konzumacija medijskih sadržaja dovodi do para-socijalne komunikacije gdje sami mediji nameću teme o kojima se razgovara bez mogućnosti korištenja kritičkog filtera koji bi nas obranio od često negativnih i marketingu služećih informacija. Stoga i ne čudi sve veća pojava „bolesnika novog doba“ – depresivne, anksiozne i emocionalno otupjele generacije mladih konzumenata čiji je identitet nerijetko sastavljen od bezglave trke za slavom, glamurom, statusnim simbolima i posvemašnjom nazočnošću u javnom virtualnom prostoru. Da bismo odagnali negativni utjecaj medija moramo se kao vjeroučitelji, ali i kao roditelji, aktivnije uključiti u socijalizaciju djece i mladih na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini kroz obitelj, školu i osobnu formaciju, izgrađujući percepciju, stavove i potrebe mladih na zdravom i vjernički motiviranom vrijednosnom sustavu, zaključila je u svom predavanju Snježana Rađa.

IMG 4272

mr. sc. Vedrana Balić drži predavanje

Upravo taj segment medijskog odgoja i obrazovanja djece i mladih tematiziran je u drugom predavanju pod nazivom Uloga medija na formiranje vrijednosti koje je održala mr. sc. Vedrana Balić, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Petra Kružića u Klisu. U svom izlaganju predavačica je same vrijednosti definirala kao temeljna i stabilna ljudska vjerovanja u službi realizacije određenih životnih ciljeva. Prema njezinim riječima, čovjek usvaja vrijednosti na biološkoj, duhovnoj, psihološkoj i intelektualnoj razini, a vrijednosni sustav služi mu, između ostaloga, i kao opći plan za rješavanje konflikata temeljen na afektivnim, konativnim i kognitivnim odrednicama. Suvremeno društvo obilježeno je krizom vrijednosti gdje su iste izvrnute naopako uslijed suvremenih odrednica poput globalizacije, pluralizma, individualizacije te tehnološkog i znanstvenog napretka. Ta se vrijednosna kriza nerijetko vezuje uz fenomene pretjeranog biocentrizma, individualizma, pluralizma i naglašenog potrošačkog mentaliteta. Vrijednosni sustav djece i mladih proizlazi iz sredine koja ih oblikuje te ne čude rezultati brojnih domaćih i stranih istraživanja gdje se taj sustav svodi na hedonizam (zabavu), pragmatizam, individualizam i utilitarizam (osobna korist) te oslabljenost za društveni angažman uslijed nepovjerenja u politički i ekonomski sustav. Krizu vrijednosti proizvode i sami mediji koji pod utjecajem globalnih ekonomskih gibanja i korporativnog inženjeringa oblikuju stavove vezane uz potrošačku kulturu u brzu zaradu. Stoga odgojno-obrazovnu ulogu medija sve više zamjenjuje ona manipulativna kroz skriveno oglašavanje i nametanje novih estetskih i etičkih vrijednosti. Tu također spadaju i sveprisutno nasilje te isforsirana erotizacija koja pogubno djeluje na psiho-fizičku i duhovnu formaciju mlade osobe. Stoga i ne čudi stanovita zaluđenost mladih društvenim mrežama te brojnim lifestyle i reality emisijama koje same konzumente potiču na interaktivni pristup medijskim sadržajima, nudeći im izlazak iz nepopularne anonimnosti u svijet poznatih i slavnih. U medijskom odgoju i obrazovanju djece i mladih potrebno je razvijati vještinu njihove samo-aktualizacije kroz medijsku pismenost s naglaskom na kritičkom promatranju poruke i poticanju na samostalno kreiranje sadržaja temeljenog na zdravom i vjerničkom svjetonazoru.

IMG 42931

Marina Šimić – izlaganje

Na koji način medijske sadržaje približiti vjeroučenicima i kreativno koristiti suvremene medije u nastavi vjeronauka sudionicima skupa približila je Marina Šimić, vjeroučiteljica u Osnovnoj školi Tučepi, kroz prezentaciju odnosno zajedničku radionicu pod nazivom Uporaba digitalnih medijskih materijala u nastavi vjeronauka. Mediji su nesumnjivo korisni u nastavi vjeronauka, no potrebno ih je koristiti na pravi način i u pravoj mjeri, naglasila je Marina Šimić, dokazujući to kroz didaktičku primjenu digitalnih medija u analitičko-interpretativnom, predavačko-prikazivačkom i problemsko-stvaralačkom sustavu. Način uporabe medijskog materijala kroz svaki od ovih sustava potkrijepljen je konkretnim primjerima u formi izrađenog video isječka, stripa, filmskih ulomaka, autentične fotografije i preuzetih prezentacija, a dio prezentacije bio je posvećen uporabi glazbe te interaktivnih sadržaja i igara. Važno je spomenuti kako je svaki od ovih postupaka prilagođen određenom dijelu sata, ali i cijeloj nastavnoj jedinici, a sve je to moguće izraditi uz pomoć specijaliziranih kompjuterskih programa i aplikacija. Na tragu poruke pape Benedikta XVI. vjeroučiteljima je poslana poruka hrabrog zaplovljavanja u more digitalnih medija, ne zaboravljajući kako su oni ipak samo posrednici dubljem poniranju u otajstvo vjere. Dio stručnog skupa i ovog je puta ostavljen za redovite informacije iz Katehetskog ureda, a sve je završeno kraćim radnim susretom vjeroučitelja mentora i savjetnika.

Petar Kelvišer

foto Darko Pejković

Zanimljivosti

Ispred ikone Marijina Navještenja na otoku Tinos u Grčkoj mora jednom u životu proći svaki Rom pravoslavne vjere. Glavnom ulicom do svetišta, 800 metara prolaze uglavnom na koljenima ili puzeći. Katolici ovo pravoslavno svetište nazivaju Egejskim Lurdesom.

Humor

Zašto pogrebna vozila nemaju rotacijska svjetla? Nema potrebe – ništa nije hitno!

Poslovice

Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima. (Latinska poslovica)