Nadbiskupijski stručni skup za vjeroučitelje

Split, 7. ožujka 2015.

Vjeronauk kao mjesto inkulturacije vjere naziv je okvirne teme drugog ovogodišnjeg nadbiskupijskog stručnog skupa za vjeroučitelje u školi u organizaciji Katehetskog ureda Splitsko-makarke nadbiskupije i splitske podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje, održanog u subotu, 7. ožujka u prostorijama Nadbiskupijskog sjemeništa u Splitu.

Na skupu je sudjelovalo oko 250 vjeroučitelja iz Splitsko-makarske nadbiskupije i Hvarske biskupije koji su imali prigodu kroz dva tematska predavanja i jednu radionicu promišljati o postmodernom vremenu i inkulturaciji vjere u vjeronaučnoj nastavi.

skup vjeroucitelji ozujak2015d

Nakon molitvenog dijela koji su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Osnovne škole Ante Starčevića u Dicmu sve nazočne vjeroučitelje pozdravio je don Josip Periš, predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, ističući kako je školski vjeronauk pozvan uprisutnjujući evanđelje prodrijeti u područje kulture. Taj proces inkulturacije je uvijek dvosmjeran, u smislu dijaloga između vjere i kulture te uzajamnog primanja i davanja. Riječima podrške i ohrabrenja u pozdravnom govoru okupljenim vjeroučiteljima obratio se i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Njegova poruka išla je u smjeru pronalaska načina osluškivanja Božje riječi u aktualnom trenutku kako bi lakše mogli doći do uma i srca vjeroučenika.

skup vjeroucitelji ozujak2015c

Prvo predavanje na temu Izazovi postmoderne održao je prof. dr. Ivica Žižić, pročelnik katedre liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Kao dobar poznavatelj kulturne antropologije prof. Žižić je na stručan i detaljan način objasnio fenomenologiju postmodernog vremena i njegov utjecaj na razmišljanje i ponašanje današnjeg čovjeka. Prema njegovim riječima, za razliku od moderne koja se oslanjala na razum i razvoj tehnike, postmoderna relativizira velike religijske priče te se odbacujući ideju vječne istine opire humanizmu i svim velikim idejama koje su do sada gradile zapadnu kulturu. Postmodernistički duh jaku misao zamjenjuje onom slabom, te od čovjeka kao racionalnog bića stvara subjekta ugode koji svoju duhovnost gradi na sinkretizmu ezoterijskog misticizma, svjetovne religioznosti i konzumerizma. Pred izazovima postmoderne i njezinih zahtjeva za nenametljivom, simpatičnom i osobnom duhovnošću, Crkva se ne smije zatvarati u „bedemsko kršćanstvo“ već treba pronalaziti nove oblike preoblikovanja kulturnog koda postmoderne kako bi današnjem čovjeku približila evanđeosku poruku na njemu razumljiv način, zaključio je prof. Žižić.

skup vjeroucitelji ozujak2015a

Nakon dinamične i zanimljive rasprave, te kraće stanke uslijedilo je i drugo predavanje koje je održao prof. dr. Ivica Pažin, profesor katehetike i religiozne pedagogije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK. U predavanju koje je bilo naslovljeno Vjeronauk u školi kao mjesto inkulturacije vjere prof. Pažin je pokušao odgovoriti na pitanje što je to inkulturacija, te na koji način vjeronauk može progovoriti o dijalogu kršćanske vjere i suvremene kulture. Definirajući inkulturaciju kao ulaženje vjere u najdublje pore ljudskog života, te praktični zaključak teološkog promišljanja po kojem je Krist jedino spasenje, Pažin je zahtjev nove evangelizacije i vjerskog odgoja utemeljio na principu izbora dobroga i nenametnutog govora o Bogu. Rađanje novih kultura ne treba u nama stvarati strah od baratanja novim kulturnim paradigmama, već prenošenjem „starih priča“ novim jezikom trebamo uroniti u izazove suvremenog svijeta i otkriti u našim učenicima autobiografsku sliku Boga. U tom smislu trebamo prihvatiti i pojam individualizacije kao dubinsku čovjekovu težnju za smještanjem samoga sebe u okrilje svetoga, kazao je prof. Pažin.

Slijedila je još jedne plodna rasprava i obavijesti iz Katehetskog ureda i Agencije za odgoj i obrazovanje, te deset pedagoških radionica (osam za osnovnu i dvije za srednju školu) s konkretnim primjerima inkulturacije vjere u nastavi vjeronauka.

Petar Kelvišer

Foto Darko Pejković

Zanimljivosti

Po običaju afričkog plemena Karagu mladenci moraju, danju i noću, nositi maske godinu dana. Za vrijeme ovog “probnog braka” njihova veza utemeljena je samo na dogovoru roditelja i mladi je mogu raskinuti. Ali u slučaju da skinu maske, za kaznu, nikad se neće smjeti rastaviti.

Humor

Jednom prilikom su upitali jednu majku kako je njen sin tako dobar u crkvi. – Pa kažem mu, ako bude bio nemiran zbunit će svećenika, pa će on propovijed početi opet ispočetka. I to uvijek upali.

Poslovice

Vreća škrtca nema vrha, a vreća rasipnika nema dna. (Rumunjska poslovica)