Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje srednjih škola održana je od 27. do 29. kolovoza, također u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu kao i ona prethodna za vjeroučitelje osnovnih škola. I ovu školu organizirao je NKU HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje, a središnja tema bila je: „Pristupi temama u srednjoškolskom vjeronauku“ s podtemom „Na putu prema reviziji programa i izradi udžbenika“.
Sudionicima škole, među kojima je bilo i vjeroučitelja iz Bosne i Hercegovine, a ukupno ih se okupilo oko stotinu, uvodno se u ime organizatora obratio predstojnik NKU dr. Ivica Pažin, zatim, generalni vikar splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Ivan Ćubelić u ime domaćina, a u ime suorganizatora, Agencije za odgoj i obrazovanje, vjeroučitelje je pozdravila predstojnica splitske podružnice Vesna Marović. Pozdravni telegram školi je uputio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, te krčki biskup Valter Župan. Naposlijetku pozdravnim riječima srednjoškolskim vjeroučiteljima obratio se i predsjednik vijeća za katehizaciju HBK, pomoćni đakovački biskup Đuro Hranić, te istaknuo: – Ova katehetska ljetna škola se svojom temom usredotočuje na sadržaje koje posreduje srednjoškolski vjeronauk i koje na taj način i Crkva naviješta mladima srednjoškolskog uzrasta. Za sada imamo udžbenike tek za prva dva razreda srednjih škola. HBK je raspisala novi pozivni natječaj za udžbenike koji nam nedostaju, te njihovu izradu povjerila trima novim ekipama. No, budući da je svaki program plod promišljanja i iskustva do određenog trenutka, osjetila se potreba, te je donesena odluka da se prije izrade vjeronaučnih udžbenika za dva završna razreda srednjih škola doradi plan i program vjeronauka za srednje škole u skladu s primjedbama na temelju dosadašnjeg iskustva, uvažavajući zahtjeve HNOS-a, koji ulazi i u srednje škole, te na temelju komparativne analize našeg vjeronaučnog plana i programa za srednje škole uskladi s istim planovima i programima drugih europskih zemalja. Vaša pripadnost Crkvi ne smije biti shvaćena tek juridički, u smislu shvaćanja Crkve kao poslodavca. Očekujemo vaše aktivno sudjelovanje u izradi udžbenika. Mi smo zajedno Crkva i vaše sudjelovanje u doradi vjeronaučnog plana i programa za srednje škole proizlazi iz vaše suodgovornosti u Crkvi po krsnom poslanju, te po biskupovu mandatu po kojemu ste postali nositelji i subjekt evangelizacijskog poslanja Crkve. Radujem se i želim da ove dane doživimo kao ugodne, plodne, vedre, te za Crkvu, školu, i za nas same blagoslovljene dane – rekao je na kraju uvodnog izlaganja biskup Hranić i školu proglasio otvorenom.
Prvo predavanje o temi „Načelo korelacije teoloških i antropoloških zahtjeva u koncepciji srednjoškolskog vjeronauka“ održala je dr. sc. s. Ana Thea Filipović, viša savjetnica za srednjoškolski vjeronauk pri NKU HBK. Govoreći uvodno o načelu korelacije, ona je prikazala model katoličkog vjeronauka na predlošku njemačkog Plana ciljnih vjeronaučnih područja iz 1977 godine. U nastavku je iznijela i strukturu klasičnih katekizama kroz povijest do najnovijih modela. One starije ocijenila je više dogmatskima, dok se noviji modeli katekizama vraćaju kerigmatskom modelu i to, kako je sama kazala, na poticaj Drugog vatikanskog koncila. U drugom dijelu predavanja dr. Filipović je više govorila o glavnim obilježjima psiho-socijalnog razvoja mladih i odgoju u vjeri i to s ciljem uvažavanja iznesenih argumenata te njihove aplikativne primjene kod donošenja vjeronaučnih planova i programa, te izrade udžbenika za populaciju tog uzrasta. U zaključnom dijelu predavanja, viša savjetnica je naglasila: Nastojeći uvažiti sve ove zahtjeve, a istodobno ipak postići smisleno povezano i zaokruženo upoznavanje katoličke vjere na obzorju pitanja suvremenog svijeta u srednjoškolskom vjeronauku, sigurno nije jednostavan ni lak pothvat. Svaki vjeronaučni program na svoj način to nastoji ostvariti. Tako u prvom i drugom vjeronaučnom godištu dolaze teme vezane uz pubscentsko sazrijevanje i oblikovanje osobnosti: upoznavanje samoga sebe, težnja za slobodom i neovisnošću, poticaji za izgradnju novog, osobnog odnosa prema Bogu i vjeri. Obrada teoloških tema ujedno nastoji dati opravdanje vjere pred pitanjima razuma. U trećem i četvrtom razredu kada se mladi ponovno okreću vanjskom svijetu i profiliraju vlastite stavove, vjeronaučne teme pomažu im da ugrade vjeru u vlastiti pogled na svijet povezujući sadržaje kršćanske vjere s pitanjima i izazovima današnjice.
Drugo predavanje o temi „Neka dogmatsko-teološka promišljanja o Programu nastave katoličkog vjeronauka za srednje škole“, održao je dr. sc. Ivica Raguž, profesor na KBF-u u Đakovu, sveučilišta „J. Juraj Strossmayer“ u Osijeku. On je svoje predavanje podijelio u tri dijela: U prvom dijelu dao je kratki osvrt na Program po pojedinim godištima, a u drugom dijelu osvrt na cjelokupni Program. Njegove primjedbe Programu pojedinih godišta odnosile su se uglavnom na nedostatnu zastupljenost kristologije u pojedinim tematskim cjelinama, dok je programu četvrtog godišta prigovorio slab govor o Presvetom Trojstvu.
Govoreći o cjelokupnom Programu osvrnuo se na sintagmu „metoda korelacije“ za koju je kazao da se na poseban način razvijala kod K. Rahnera. -Ta metoda – nastavio je – temelji se na načelu različitih čovjekovih potreba na koje Bog daje svoj odgovor. Ovom metodom se pokazujemo bliskima današnjem vremenu -. Predložio je da se kod izrade udžbenika vodi računa o kritičkom pristupu kršćanstvu. -Obzirom da je ta metoda antropološka, kao teolog ne dijelim naklonost prema njoj. Osobno bih radije pošao od kristologije prema antropologiji- naglasio je dr. Raguž. On je uočio i nedostatak sakramentalnog pristupa u novom Programu, te naglasio potrebu uvođenja kršćanske lektire. U trećem, završnom dijelu predavač je istaknuo neke poteškoće dogmatsko-teološkog govora u katehezi i vjeronauku: – Danas je prevladavajuća tzv. negativna teologija, ili teologija s negativnim predznakom. Ono što o Bogu možemo reći je nedostatno. Isto tako, danas vlada kriza znanja o Bogu. To je određeni vid mistične teologije, a odlika je današnjeg mentaliteta. Problem je kad teologija na takva pitanja odgovara pozitivnom teologijom, pa se javlja jedan vladarski odnos prema Bogu. Na taj način dolazi do sukoba onog negativnog i ovog pozitivnog govora o Bogu. Treba shvatiti i sadržaj vjere kao nešto što nije u suprotnosti s negativnom teologijom. Također, trebamo voditi računa o negativnoj teologiji današnjeg mentaliteta – naglasio je đakovački profesor.
U tematskoj raspravi nakon predavanja vjeroučitelje je zanimalo kojoj se teologiji prikloniti u školskom vjeronauku, koju pak zastupati više a koju manje, pa je intervenirao dr. Anto Pavlović, predsjednik Komisije za izdavaštvo pri NKU HBK, eksplicitno kazavši: – Mi se nismo opredijelili ni za jedan teološki pravac. Sve teologije bi trebale naći jedan sažetak u Katekizmu Katoličke Crkve. Naš program je sažet u vjernosti Bogu i čovjeku. To je dijalektika odnosa Boga i čovjeka koja svoj vrhunac nalazi u Isusu Kristu. To je trinitarni kristocentrizam i ujedno temelj našeg programa -. Aludirajući na objekciju dr. Raguža o nedostatnoj zastupljenosti kristologije u nekim tematskim cjelinama, dr. Pavlović je naglasio da o vjeronaučnim programima moramo razmišljati u cjelini. – Kristologija je – kazao je – dosta zastupljena u osnovnoj školi. Neke spoznaje učenici o Kristu već imaju, a za sva godišta srednjih škola ključ programa je trinitarni kristocentrizam. Pojasnio je dr. Raguž konstatacijom da bi udžbenici trebali naglasiti kritički aspekt križa, a ovdje se ipak radi o analizi nijansi teksta. Uslijedilo je pitanje je li bolje govor o sakramentima inkorporirati u teološke ili u antropološke teme? Odgovorio je dr. Raguž prijedlogom da se sakramenti uvrste u govor o Crkvi.
|
|
|---|
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
DRUGI RADNI DAN škole započeo je predavanjem dr. Ante Vučkovića, profesora filozofije na KBF-u Sveučilišta u Splitu, o temi „Suvremena pitanja o Bogu i iskustvu Boga“. Ključne riječi njegova predavanja bile su „religiozno iskustvo“ i „religiozni doživljaj“. Iz tog bogatog i nadasve zanimljivog predavanja izdvajamo samo neke naglaske: – Kršćanin govori o Bogu na način da dokazuje da Bog postoji. Taj Bog do kojega se dolazi mišljenjem isti ja Bog kao Bog Objave. Postoji, dakle, suglasje između mišljenja i Objave. Na zapadu se pojavljuje pojam „religiozno iskustvo“. To iskustvo se tiče svakoga čovjeka bez obzira na vjeru. Subjekt iskustva je oblikovan strastima. Životno iskustvo je satkano od opažanja i doživljaja. Religiozno iskustvo nije isto što i religiozni doživljaj. Iskustvo se mora ponavljati i iz njega nešto naučiti. To je kao pisanje po već ispisanoj ploči. Doživljaji su višeznačni i trebaju interpretaciju. Doživljaj je vezan samo uz emocije, dok se iskustvo probija kroz emocije da bi izbilo u prvi plan. Događa se i da se više doživljaja tumači kao iskustvo, ali to nije isto. Biblija je za Židove i kršćane mjerodavna za govor o Bogu. Ljudsko znanje nije isključivo temelj poznavanja Boga. Boga se poznaje i na temelju onoga što je on rekao o sebi. Stoga se Biblija može shvatiti i kao korektiv našega mišljenja o Bogu -. Dr Vučković je ove navode ilustrirao primjerom učenika na putu za Emaus, koji tek na temelju tumačenja Pisma razumijevaju ono što su doživjeli i iskusili. Učitelja prepoznaju tek u lomljenju kruha – objasnio je predavač. Njegovo predavanje toliko je „uzdrmalo“ sudionike škole da se vrijeme predviđeno za tematsku raspravu pokazalo prekratkim za odgovore na sva pitanja koja su mu vjeroučitelji htjeli postaviti.
Drugo predavanje o temi „Suvremena očekivanja budućnosti i kršćanska nada u budućnosti“ održala je doc. dr. sc. s. Nela Gašpar, docent na Teologiji u Rijeci. Ona je u svom predavanju iznijela i pojasnila bitne elemente kršćanske nade, te povukla određene paralele u odnosu na suvremena očekivanja budućnosti: – Temeljni zadatak kršćanske nade jest staviti u korelaciju budućnost kršćanstva i budućnost čovječanstva. Čovjek nikada nije bio čista narav, nego je uvijek tragao za Bogom. Da bi kršćanstvo svijetu ponudilo nadu, mora sačuvati svoj identitet. Zadaća kršćanske nade jest učiniti sintezu budućnosti čovječanstva s budućnošću kršćanstva. Ovo posljednje nije ništavilo nego punina, jer čovjek nema drugoga puta do li puninu života. Cilj kršćanske nade je susret s Bogom, a to je kršćanska eshatologija. Nasuprot tome, svaki antropološki govor o čovjeku završava time da je čovjek smrtno biće. No, čovjek ne nalazi konačnu pravdu na ovome svijetu nego očekuje njeno ispunjenje nakon smrti. Stvoren na sliku Božju, pozvan je oblikovati u sebi sliku takvoga Boga. Dat mu je zalog budućnosti na ovome svijetu, ali ne i punina. On uvijek ostaje biće koje traži, naglasila je dr. Gašpar.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
TREĆI RADNI DAN škole započeo je izvješćima voditelja radnih skupina. U tematskoj raspravi predstojnik Pažin je dao odgovore na neka pitanja koja se povlače, kako je sam kazao – iz godine u godinu -, od kojih izdvajamo:
– O uvođenju drugog sata vjeronauka u srednje škole razmišlja se kod donošenja novog Plana i programa. Za sada to nije moguće jer nemamo dovoljno osposobljenog kadra. Osim toga reforma školstva odvija se kroz prizmu HNOS-a, i još nije dovršena. Rješenju ovog pitanja pristupit će se stupnjevito.
– Za najavljeno uvođenje dvogodišnjih srednjih škola program vjeronauka smo već predali Ministarstvu.
– Osnovano je i povjerenstvo pri NKU koje radi na programu državne mature.
Viša savjetnica za vjeronauk iz Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić je izvijestila da stručna vijeća za vjeroučitelje ulaze u katalog stručnih skupova. Pozvala je vjeroučitelje da KU pošalju teme za koje žele da budu obrađene bilo na lokalnoj bilo na nacionalnoj razini, ali da upišu i ciljeve i zadaće koji bi se tom temom željeli postići.
Angelina Tadić, vjeroučiteljica iz Dubrovnika, pitala je o mogućnosti izdvajanja vjeronauka iz skupine predmeta likovnog i glazbenog odgoja s obzirom na njihove različite ciljeve. Odgovorila je savjetnica Marunčić da vjeronauk spada u skupinu odgojnih predmeta i takvo što nije moguće učiniti. Ujedno je preporučila da vjeroučitelji kod unošenja ocjene više uvažavaju odgojnu dimenziju od one kognitivne. Ostaju i dalje tri elementa ocjenjivanja: znanje, kultura komuniciranja i zalaganje, te obvezatne dvije ocjene po elementu u jednom polugodištu.
Kristinu iz Bjelovara zanimalo je zašto se ne uvede još jedna škola na nacionalnoj razini. Anu Gelo, vjeroučiteljicu iz Splita zanimalo je hoće li izići udžbenik za treće razrede trogodišnjih škola, jer je ovaj program za njih pretežak, a odgovorio je predstojnik Pažin da se na tome radi. Gorana Kelam, također iz Splita, izrazila je želju da se uvedu višednevne duhovne vježbe za vjeroučitelje, a Pažin je odgovorio da se to pitanje rješava na biskupijskoj razini zbog poteškoće organiziranja na nacionalnoj razini.
Pažin je na kraju zaključio: Prema podacima NKU, na stručnim skupovima sudjeluje dvije tisuće i sedamsto vjeroučitelja, pa manji broj vjeroučitelja prisutnih na jednome skupu ne treba obeshrabriti. Ove katehetske škole pokušavaju nam dati stručni vid i horizont promišljanja kojega vi možete iskoristiti. One su također jedan impuls za stručne skupove na biskupijskoj razini. Gledano u kontekstu stručne izobrazbe, vjeronaučni kadar je jedan od najjačih u Hrvatskoj.
Završnu riječ preuzeo je biskup Hranić i istaknuo: – U vašim zahtjevima iščitavam vašu otvorenost, iskrenost, i želju za boljom kvalitetom. Želio bih da nam ne budu mjerilo drugi, nego da mi drugima budemo primjer.