Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama koja je u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu s temom “Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole – Odnos vjere i kulture” održana od 29. do 31. kolovoza zaključila je rad završnom raspravom i okruglim stolom na kojem je dat osvrt na školu, ali i katehezu uopće.
Rad posljednjeg dana započeo je predstavljanjem rezultata radionica. Okrugli stol modelirale su viša savjetnica za srednjoškolski vjeronauk pri NKU HBK s. Ana Thea Filipović i više savjetnice za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić i Gordana Barudžija. Sudionici škole iskazali su zadovoljstvo oblikom rada škole, te su istaknuli kako je koncepcija s četiri predavanja prihvatljiva, no kako bi bilo dobro nakon njih upriličiti rad u skupinama u kojima bi sudionici imali više prilike slobodnije raspraviti.
U pitanjima koja su uslijedila, dotaknut je program vjeronaučne nastave za strukovne škole, čiji je prijedlog izrađen, no za sada je to još samo prijedlog koji nije prošao svu potrebnu proceduru. Također se vratilo pitanje s prošlogodišnje škole, a to je drugi sat vjeronauka u školama. Istaknuto je kako je potrebno dalje nastaviti na nastojanjima u tom smjeru, te kako je bitna i podrška samog školskog okruženja. Istaknuto je kako je nekolicina ravnatelja uputila nadležnom ministarstvu dopis kojim predlažu da se uvede drugi sat, potkrjepljujući to konkretnim pozitivnim učincima same vjeronaučne nastave u školi. Postavljeno je i pitanje reforme obrazovanja vjeroučitelja, te su data pojašnjenja vezana uz pedagoški nadzor.
Velika skupina pitanja i komentara bila je vezana uz suodnos vjeronauka u školama i župne kateheze. Istaknuta je nedovoljna potpora same župne zajednice, te je upozoreno kako su vjeroučitelji svjesni evangelizatorske uloge putem škola, no isto tako je bitno pravo svjedočenje kršćanskog života koji treba dati župna zajednica.
Ipak predstavljeno je i nekoliko pozitivnih iskustava suradnje i uključenja vjeroučitelja u župnu katehezu, odnosno dobra suradnja sa župnikom.
U raspravu se uključio i biskup Hranić koji je istaknuo kako je puno postignuto u školskom vjeronauku, no nameće se pitanje koliko je Crkva, a poglavito župna zajednica svjesna kako je školski vjeronauk opće pastoralno djelovanje Crkve. Župna zajednica često ne doživljava vjeroučitelje da su oni u školi u ime Crkve. K tomu Plan i program župne kateheze odobren od HBK nije zaživio. Biskup je istaknuo kako su i biskupi svjesni tog problema, te je ove godine u tom vidu organiziran 1. pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike. Biskup je vjeroučitelje potaknuo da imaju ambicija, da upisuju poslijediplomski studij, da počnu pisati u stručnim časopisima.
Nadovezujući se na problem župne kateheze, dr. Ivica Pažin istaknuo je kako već spomenuti Plan i program koji je HBK usvojila 2000. godine nije naišao na plodno tlo, te se promišlja o novom dokumentu koji bi bio i u skladu s vremenom.
U raspravi je istaknuta potreba kateheze odraslih, koji će onda biti sposobni prenositi i upravo oni biti prvi učitelji u vjeri u svojim obiteljima.
____________________________________________________________
U tijeku Katehetske ljetne škole u poslijepodnevnim satima 30. kolovoza u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu održan je okrugli stol “Slovo o vjeronauku u školi – uz dvadeset godina ponovnog uvođenja u javni školski sustav”.
Jedna od moderatorica s. Ana Thea Filipović uvodno je istaknula kako se tim skupom želi dati osvrt na početke, vrednovati sadašnji trenutak, te upraviti pogled u budućnost. U odabiru uvodničara vodilo se načelom da budu zastupljene sve regije, svi “staleži”, različite dobi, različite službe u odnosu na vjeronauk, kao i različite godine staža. Uvodničari su se iz sadašnje perspektive osvrnuli na vjeronauk u školi u prvoj etapi nakon uvođenja, odnosno od kada su sami u to uključeni, ocijenili sadašnji trenutak te iznijeli svoje poglede na budućnost vjeronauka u Hrvatskoj u sklopu razvoja Crkve i društva, europskih integracija, novih izazova vremena.
Šimun Dujmović, vjernik laik, diplomirani teolog, vjeroučitelj u Željezničkoj tehničkoj školi u Moravicama i osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Vrbovskom, od 2007. godine i vjeroučitelj mentor, osvrnuo se na 1997. godinu, kada je još kao student počeo predavati vjeronauk. Iz tog vremena posebno je istaknuo nedostatak materijala za rad. Podsjetio je kako je ponovno uvođenje vjeronauka u škole pratilo i niz funkcionalnih poteškoća, ali i predrasuda o vjeri, što se nažalost i danas može susresti.
Sanja s. Natanaela Radinović, školska sestra franjevka, diplomirana teologinja, kao vjeroučiteljica djeluje već deset godina. Trenutačno predaje u Gimnaziji i Tehničkoj i industrijskoj školi u Sinju i članica je autorsko-uredničkog tima za vjeronaučni udžbenik za 4. razred srednjih škola. Također je uz početke svog vjeroučiteljskog rada vezala pojam “nepripremljenost” za rad u učionici. Istaknula je i različitu percepciju vjeronauka od strane vjeroučenika kojima je važnije ozračje, nego sadržaj. Mišljenja je da su vjeroučenici dužni usvojiti vjerski sadržaj, jer nema vjere bez prakse; dok je uloga vjeroučitelja u školi primarno svjedočiti svojim životom, kako bi mlade privukli vjeri i Crkvi. Vraćajući se na početke spomenula je nedostatak udžbenika i drugih pomagala. Danas su udžbenici pokazatelj kredibiliteta u radu. Oslikavajući sadašnji trenutak, Radinović je vjeronauk poistovjetila s plamenom koji uvijek tinja, jer je vjeronauk blagoslov školstvu, a vjeroučitelji imaju prilike i kulturu i društvo prožimati evanđeoskim vrednotama.
Najmlađa među uvodničarima, Matilda Budimir, laikinja, diplomirana katehistica koja trenutačno radi kao vjeroučiteljica pripravnica u Upravnoj i birotehničkoj školi u Zagrebu istaknula je kako je posao vjeroučitelja jedan od najplemenitijih poslova u kojem se osoba daje s puno ljubavi, žrtve i odricanja, a ujedno je izazov i radost. Pohvalno se izrazila potporom i pomoći na koju nailazi od kolega u školi, drugih vjeroučitelja, kao i Povjerenstva za stažiranje. Važnim je istaknula povjerenje u sebe, znanje i vještine kojima svatko raspolaže, potrebu ulaganja u sebe, te povjerenje u potencijal učenika.
Mr. Žarko Turuk, svećenik Požeške biskupije, koji 1. rujna preuzima službu predstojnika Katehetskog ureda u Požegi, istaknuo je kako je uloga vjeronauka pokazati ono što je vrijedno, a to je spasenjsko poslanje da mi nosimo drugima “slobodu od svakoga zla”. Stoga su vjeroučitelji svjedoci i glasnici Boga koji želi da svi budu sretni, zaključio je.
Okupljenima se obratio i prof. dr. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a. Istaknuo je kako je dvadeset godina vjeronauka u školi uistinu samo trenutak višestoljetnog kršćanskog života i djelovanja Crkve na ovim prostorima. No, taj će trenutak ostaviti neizbrisivi trag u povijesti naše Crkve. Crkva je katehezi posvetila svoje najbolje ljudske snage, ne štedeći napore i materijalna sredstva u što boljoj provedbi vjeronauka. Ona to nije učinila samo na temelju jednostavnih ljudskih razmišljanja, nego iz dubokoga stava vjere koja je uvijek utemeljena na vjernosti Bogu. Podsjetio je kako je vjeronauk u školi naviještanje Crkve u stvarnosti Duhova. Naviještanje kojega smo dionici možemo shvatiti kao dar koji se ne može usporediti nikakvom teorijom, nego biva dan, ili uskraćen. Crkva se služi vjeronaukom u školi kao mjestom na kojem učenici govore različitim jezicima, istaknuo je dr. Pažin te podsjetio kako se danas, nakon dvadeset godina, promatrajući sve naše planove i programe i naše udžbenike, čini da su oni izraženi naslovom prvoga udžbenika za prvi razred osnovne škole “U Tvojoj radosti, Gospodine”.
U završnom dijelu izlaganja dr. Pažin osvrnuo se na poziv vjeroučitelja kao nositelja i svjedoka radosne vijesti.
Tomislav Tomasić, vjernik laik, kateheta i viši savjetnik u Agenciji za odgoj i obrazovanje – podružnica Rijeka, vjeronauk u školi okarakterizirao je kao snagu i zajedništvo ili snagu zajedništva. Istaknuo je izvrsnu suradnju Agencije i NKU, kao i biskupskih ureda u praćenju vjeronauka u školi.
Posljednji govornik na okruglom stolu bio je dr. Rudi Paloš, SDB, glavni urednik časopisa “Kateheza”, koji je od 1998. do 2006. godine bio viši savjetnik za srednjoškolski vjeronauk pri NKU, te voditelj autorsko-uredničkog tima za vjeronaučne udžbenike za 1. i 2. razred srednje škole. Kratko je oslikao društveno-političko stanje, kao i početne poteškoće koje su pratile ponovno uvođenje vjeronauka u škole. Tako je istaknuo kako su se osim na stvaranje planova i programa, pripreme udžbenika, školovanje stručno osposobljenih nastavnika, poteškoće odnosile i na suodnos župne kateheze i školskog vjeronauka. Rekao je i kako su se vjeronauk i vjeroučitelji uključili u novu evangelizaciju, a k tomu se promiče i vjeroučitelj koji je stručnjak i svjedok. Pozitivnim je istaknuo i aktivnije uključivanje vjeroučitelja u spisateljski rad. U pogledu budućnosti, dr. Paloš smatra da bi trebalo i dalje njegovati, te još više poraditi na oduševljenju i crkvenosti.
Tomislav Tomasić predstavio je rezultate anonimnog upitnika koji su ispunili sudionici Škole. Upitnikom se željelo propitati samoprocjenu vjeroučiteljica i vjeroučitelja o vlastitom radu, kompetencijama i profesionalnim potrebama u vjeronaučnoj nastavi, te o suradnji u župnoj katehezi. Sudionici su visoko vrednovali vlastito poznavanje teološko-katehetskih sadržaja koji se obrađuju u vjeronauku, primjenu teološko-katehetskih znanja u vjeronaučnom radu, poznavanje pravila komunikacije i rješavanja sukoba u radu, suradnju s drugim vjeroučiteljima i drugim nastavnicima u školi, poznavanje ciljeva konfesionalnog vjeronauka, predanost ostvarivanju ciljeva vjeronauka u školi, poznavanje i poštivanje propisa crkvene zajednice o radu vjeroučitelja, vlastitu sposobnost prilagodbe promjenama u društvu i Crkvi. Relativno nisko su vrednovali pitanja vezana uz župnu katehezu, a u tom vidu je i jedan od prijedloga izrade priručnik za župnu katehezu. U pogledu stručnog usavršavanja, sudionici su vrlo visoko ocijenili sudjelovanje u pedagoškim radionicama, formalno i neformalno druženje s kolegama te razmjenu primjera iz prakse, kao i unaprijed pripremljene i didaktički oblikovane materijale, te razradu tema koje se odnose na razvoj vjeronaučne struke.
U osvrtu na susret, predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK pomoćni đakovačko-osječki biskup Đuro Hranić podsjetio je kako je to bila prilika čuti o počecima i koliko je toga trebalo napraviti, te je upozorio kako je doista i puno napravljeno – pohvale i zasluge za sve to idu mnogima, ponajprije vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama, a i osobama koje djeluju u različitim institucijama, bilo u NKU, pa sve do Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Temeljem predstavljenih rezultata ankete, biskup Hranić istaknuo je važnim snaženje eklezijalne službe vjeroučitelja. Stvarno osjećam da smo međusobno braća i sestre, da smo zajednica i da samo zajednički ostvarujemo poslanje. Mi u Crkvi svi skupa možemo biti Bogu zahvalni, a Crkva u Hrvatskoj može biti ponosna na vas vjeroučitelje, rekao je biskup Hranić.
____________________________________________________________
Drugoga dana Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u srednjim školama, 30. kolovoza, u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu održana su dva plenarna predavanja.
U predavanju “Biblija i vjeronauk u srednjoj školi: problem metoda i pristupa biblijskim tekstovima” doc. dr. Mario Cifrak istaknuo je kako se čini da je glavno pitanje što pridonosi razumijevanju Biblije i njezinom plodnom čitanju. Tu nam pomažu načela biblijske didaktike. Otvaranje (biblijskog) teksta usmjereno na problem, odnosno rješenje problema usmjereno na Bibliju omogućuje plodno čitanje, rekao je dr. Cifrak, te upozorio kako je potrebno i točno odrediti koje funkcije biblijski tekstovi u nastavnim temama mogu imati, odnosno zašto se uzima biblijske tekstove u neku temu. Jedna od važnih funkcija pri tome je upravo razumijevanje biblijske predaje. Što znači da se traže informacije za uvod u životni svijet Biblije, informacije o nastanku i povijesnom razumijevanju biblijskih spisa i informacije o biblijskom govoru. Do njih dolazimo tako što smo hermeneutski gledano posegnuli za rezultatima egzegeze, odnosno metoda i pristupa za interpretaciju biblijskih tekstova, istaknuo je predavač, te se kao primjerom poslužio nastavnom temom “Isusovo otkupiteljsko djelo” iz udžbenika za prvi razred srednje škole “Tražitelji smisla”.
Dr. Jasna Šego je temu predavanja “Vjera i život u zrcalu književnosti” sudionicima Škole nastojala približiti temeljem drame “Naš grad” američkog dramatičara, romanopisca i intelektualca Thorntona Wildera (1897.-1975.). Riječ je o drami koju je autor napisao godine 1937., od 1938. ne silazi s repertoara Broadwaya, a diljem Amerike igra se u amaterskim, sveučilišnim, kazališnim skupinama, kao i ljetnim i zimskim kampovima, te provincijskim kazalištima. Teme koje drama obrađuje su prijateljstvo, zajedništvo, ljubav, brak, odnos prolaznosti i vječnosti, te sustav vrijednosti, poglavito obiteljski život i to u vidu obitelji kao utočišta, nadahnuća, potpore svojem članu. Sama radnja podijeljena je u tri čina – svakodnevni život, ljubav i brak, sazrijevanje i ulazak u svijet odraslih, te kao posljednji čin životna prolaznost, te smrt ali iz perspektive umirućih. Predavačica je istaknula kako se drama doživljava kao nešto prepoznatljivo, jer oživljava kolektivna sjećanja na trenutke koji nas povezuju. Slika svijeta koju Wilder nudi, slika je stvarnosti u kojoj se ljudi vole i razumiju, svijet se podrazumijeva kao dio Božjeg nauma. Do izražaja dolazi afirmativni pogled na svijet, nema nad-junaka, a nekolicina negativnih nalaze se na margini. Dramom prevladavaju pozitivne emocije tolerancije, ljubavi, razumijevanja, prijateljstva, poniznosti. Govoreći iz vlastitog iskustva obrađivanja drame sa studentima, dr. Šego istaknula je jako dobar prijem, koji kod svakog novog iščitavanja, svakog novog pismenog rada, otkriva nove dimenzije. Stoga je vjeroučiteljima preporučila da je pokušaju primijeniti u svom radu, a u tom vidu dala im je i nekoliko sugestija – tema koje bi se mogle pomoću teksta drame obraditi, odnosno približiti mladima.
____________________________________________________________
Tijekom prvog dana Katehetske ljetne škole za vjeroučitelje u srednjim školama održana su dva predavanja. Prvo predavanje s temom “Susret kršćanske vjere i helenističke kulture kao paradigma inkulturacije vjere danas” održao je dr. sc. Ivan Bodrožić. Cilj predavanja nije bio osvrt samo na neku daleku prošlost, nego i ukazati na višestruku aktualnost argumenata. S jedne strane aktualnost je spekulativnog karaktera, jer ukazuje na više pokušaja dehelenizacije u moderno vrijeme od Luthera do naših dana, kojima je proces ulaska kršćanstva u prostore grčke kulture proglašen štetnim po čistoću vjere, te je onda trebalo osloboditi kršćanstvo od filozofskih natruha. Druga aktualnost može biti pastoralne naravi, ako se uvaži iskustvo prve Crkve kao izuzetno i dragocjeno, kao obrazac iz kojeg bi se i danas moglo učiti.
Predavač je podsjetio kako je rano kršćanstvo nošeno izuzetnom misionarskom snagom imalo izgrađenu samosvijest o nezamjenjivom doprinosu koje daje kulturi i kojoj naviješta spasenje i donosi spoznaju pravoga Boga. Samo unutarnje iskustvo i unutarnji kriteriji samosvijesti čimbenici su dosljedne inkulturacije vjere, kao i plodne evangelizacije kulture. Vidimo da se i danas očekuje da vjeroučitelj, onaj koji katehizira zna napraviti iskorak prema potrebama čovjeka svoga vremena. Stoga, kao što su sveti oci osjetili da se Isusovim utjelovljenjem dogodila iskonska inkulturacija, koja postaje model cjelokupne evangelizacije, to i nama postaje poticaj za današnje djelovanje prema kulturi i čovjeku. Danas inkulturacija vjere pretpostavlja zadivljujuću razmjenu onih bogatstava koja su dana u baštinu, zaključio je dr. Bodrožić.
Dr. sc. Ana Thea Filipović održala je predavanje „Pluralizam modela školskog vjeronauka u Europi – izazov Crkvi i teologiji”. Predavačica je istaknula rastuće značenje vjeronauka u školama u Europi koje se može promatrati u kontekstu šireg interesa za religiju i javnog tematiziranja vjere. K tomu ujedinjenje Europe nakon pada komunističkih režima i proširenje Europske unije prouzrokovali su migracije i sve veću kulturnu i religioznu pluralizaciju Europe. Stoga, vjeronauk dobiva sve veće društveno značenje u sjedištu interesa države, vjerskih zajednica i civilnog društva.
U središnjem dijelu predavanja, dr. Filipović je predstavila različite modele vjeronauka u europskim zemljama, kao i situaciju u nekolicini zemalja u kojima nema vjeronauka. Rezimirajući temu, dr. Filipović je istaknula kako se europske institucije sve više bave pitanjem vjerskog odgoja i obrazovanja u školama i objavljuju odgovarajuće naputke i dokumente. Tako Vijeće Europe preporuča religiozni odgoj i obrazovanje u školama sukladno vrijednostima Europe, a Ured za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi 2007. godine objavio je “Vodeća načela poučavanja o religijama i vjerovanjima u javnim školama”.
Vjeronauk u javnoj školi ispit je sposobnosti teologije za dijalog sa svijetom, čovjekom i društvom, a ta sposobnost mora se reflektirati u izobrazbi vjeroučitelja. To je i poticaj interdisciplinarnog dijaloga teologije s drugim znanostima. Važno je istaknuti kako Crkva i teologija i u školskom vjeronauku susreću svijet kao sugovornika i to u dijelu stanovništva koji je najspremniji na kritiku, a to su mladi. K tomu školski vjeronauk je mjesto na kojem Crkva susreće i svoje crkveno distancirane članove i dolazi s njima u komuniciranju, rekla je dr. Filipović.
____________________________________________________________
Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u srednjim školama s temom “Vjeronauk u društvenom i humanističkom području suvremene škole – Odnos vjere i kulture” započela je u ponedjeljak, 29. kolovoza u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Organizator Škole je Nacionalni katehetski ured Hrvatske biskupske konferencije, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH i Agencijom za odgoj i obrazovanje.
Riječ dobrodošlice sudionicima je kao izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, uputio pomoćni biskup Valentin Pozaić. Vjera se odražava u životu i ona stvara kulturu života, a vjeronauk svima i vjeroučiteljima i vjeroučenicima pomaže na putu svjedočanstva, rekao je biskup Pozaić.
Izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Radovana Fuchsa, državna tajnica prof. Dijana Vican istaknula je da škola ima dva obilježja: jedno je 20 godina vjeronauka u školi, a drugi je sama škola kao oblik permanentnog obrazovanja vjeroučitelja.
Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović istaknuo je kako su Katehetske ljetne škole primjer profesionalnoga, stručnog i ozbiljnog rada s vjeroučiteljima osnovnih i srednjih škola. Uloga vjeroučitelja posebno je važna i kao odgojna i obrazovna, i informativna i formativna, a vjeroučitelj u srednjoj školi svjestan je odgovornosti koju ima prema učenicima u dobi od 14 d 19 godina, rekao je Filipović, te istaknuo njihovu ulogu u promicanju temeljnih vrijednosti, tj. vjerske, nacionalne i kulturne pripadnosti.
Otvarajući Školu, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić svima je zahvalio na svijesti prihvaćanja stručno-katehetske i duhovne formacije. „O dvadesetoj obljetnici vjeronauka u školi promišljamo ne samo o onome što je bilo očekivalo, nego se i pitamo kako neke stvari pomaknuli naprijed – koliko vjera mijenja kulturu. Mi djelovanjem vjeronauka u srednjoj školi dajemo doprinos promjeni mentaliteta, promjenama kako bismo stvorili novoga čovjeka, tj. kako bi humanizirali uz pomoć evanđelja ovo društvo i pomogli da svaki naš vjeroučenik postane cjelovita osoba”, rekao je biskup Hranić.
Nakon pozdravnih govora prvo predavanje “Susret kršćanske vjere i helenističke kulture kao paradigma inkulturacije vjere danas” održava dr. sc. Ivan Bodrožić. Slijedi predavanje “Pluralizam modela školskog vjeronauka u Europi – izazov Crkvi i teologiji” dr. sc. Ane Thee Filipović.
Popodne će biti rad u skupinama o temama “Kreativno pisanje” (Miroslav Mićanović i sur.), “Dramske igre i tehnike u nastavi” (Vladan Ivković i sur.) i “Retoričko umijeće u nastavi vjeronauka” (Jasna Šego i sur.). Prvi dan škole završit će misnim slavljem.