Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi

Split, 25. – 27. kolovoza 2014.

Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi na temu Koncilske teme u nastavi vjeronaukaodržana je u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu od 25. do 27. kolovoza, u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije, Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Na Katehetsku školu, koja se već u ovom obliku 14. godinu održava u Splitu, odazvalo se preko 350 vjeroučitelja i vjeroučiteljica iz cijele Hrvatske. Škola je započela molitvom koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Osnovne škole Jesenice, a okupljenim gostima i sudionicima najprije se pozdravnim riječima obratio mr. sc. Josip Periš, voditelj povjerenstva Katehetske ljetne škole. Potom je upoznao sudionike s programom ovog trodnevnog nacionalnog stručnog skupa, pojasnivši kako je cilj ovogodišnje Katehetske ljetne škole osvijetliti neke značajnije koncilske teme kroz prizmu vjeronauka u školi. Izbor teme određen je 50-om obljetnicom održavanja Drugog vatikanskog koncila, najvažnijeg crkvenog događaja prošlog stoljeća koji svojim dokumentima i smjernicama još uvijek pokazuje novo lice Crkve. Istaknuo je i da tko iščitava koncilske dokumente uviđa koliko su još uvijek aktualni i zahtjevni te uvelike usmjeravaju put Crkve u 21. stoljeću.

kljs14predavanje

tijekom predavanja u sjemenišnoj dvorani

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić u svom uvodnom pozdravu kazao je kako je uvijek ugodno i lijepo biti s vjeroučiteljima koji nose veliku odgovornost za buduće naraštaje i koji vjeruju da mogu intelektualno i duhovno rasti te kako je ponosan što se ovakav skup ponovno događa u Splitu. Naglasio je kako je tema zanimljiva jer se Drugi vatikanski koncil, za kojeg kažu da je pastoralni, još odvija, a područja koje obrađuje važna su i prepoznatljiva u društvu. Vjeroučiteljima je poručio da su pozvani nastaviti isti rad i aktivnost kao koncilski oci. Izrazio je dobrodošlicu u Split i svima zaželio uspješnu Školu za koju se nada da će im biti ohrabrenje i osvježenje u daljnjem radu.

U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta okupljene je pozdravio zamjenik ministra prof. dr. sc. Roko Andričević koji je istaknuo kako je obrazovanje kamen temeljac društva, a njegov najvažniji dio su učitelji i profesori od kojih očekuje stručnost i znanje. Da bi se u tome uspjelo potrebno je neprestano doškolovanje kakvo pruža i ova Katehetska ljetna škola. Pohvalu projektu Katehetske škole te ozbiljnost i trud koji se u nju iz godine u godinu ulaže, kao i teme koje se obrađuju, uputio je ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović koji je vjeroučiteljima zaželio uspješnu novu školsku godinu ispunjenu profesionalnim i duhovnim napretkom svjesni da svojim svjedočenjem u život uvode one koji su u ovom društvu najvrjedniji, a to su djeca.

Na kraju je sve nazočne pozdravio predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK prof. dr. sc. Ivica Pažin te zatim tematski uveo u program i rad Katehetske ljetne škole. Naglasio je, između ostaloga, da su 16 koncilskih dokumenata – konstitucija, dekreta i deklaracija – Crkvu otvorili svijetu i svijet približili Crkvi. Upravo taj susret Crkve i svijeta simbolično se očituje u vjeronauku u školi.

Prvog dana Škole održana su dva predavanja. Prvo predavanje, na temu In mundo huius temporis… Značaj Drugog vatikanskog koncila danas održao je dr. sc. Edvard Punda, viši asistent na Katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu. U svom predavanju sagledao je novost Drugog vatikanskog koncila koja živi i danas. Predstavio je Koncil ne samo kao najvažniji događaj u Crkvi u 20. stoljeću nego kao događaj Crkve, događaj u kojem je ona izrekla samu sebe i pod vodstvom Duha Svetoga rasla u vjeri. Kao jednu od glavnih baština Koncila istaknuo je univerzalnost Crkve i činjenicu da je sebe definirala kao Božji narod. Predavač smatra da je upravo ta svijest i definicija Crkve kao Božjeg naroda jedna od ključnih stvari za razumijevanje Crkve, njenog odnosa prema svijetu, ali i života svakog pojedinca.

rad 1

vjeroučitelji za vrijeme radionice

Drugo predavanje, na temu Vjeronauk u školi kao povlašteno mjesto odgoja za društvenu odgovornost, održala je prof. dr. sc. Ružica Razum, pročelnica Katedre religijske pedagogije i katehetike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Ona je svoje predavanje podijelila na tri dijela. U prvom dijelu rasvijetlila je temeljna usmjerenja i poticaje koji dolaze iz temeljne pastoralne konstitucije Koncila Gaudium et spes, s obzirom na društvenu odgovornost. Naglasila je važnost socijalne dimenzije kao sastavnog dijela evangelizacije i ponovila da koncilski oci ističu važnost angažmana vjernika laika u nastojanju za pravdom i solidarnosti te borbi protiv siromaštva. U drugom djelu naglasak je stavljen na sustav odgoja i obrazovanja, a kritički se osvrnula na činjenicu da škola promiče obrazovna načela koja se protive temeljnim vrijednostima cjelovitoga razvoja čovjeka. U trećem djelu predavanja govorila je o vjeronauku kao jednom od glavnih predmeta koji doprinosi odgoju za društvenu odgovornost. Vjeroučiteljima je dala smjernice oko kojih bi se trebali više zalagati, poput odgoja za pravednost i solidarnost, odgoja za toliko potreban mir i odgoja za očuvanje okoliša.

Nakon predavanja koja su bila popraćena dinamičnom i konstruktivnom raspravom uslijedio je rad u skupinama na četiri teme:
– Vjeronauk u izgradnji vjerske slobode (Dignitatis humanae)
– Liturgija je srce Crkve. Vjeronauk i njegov doprinos liturgiji Crkve (Sacrosanctum Concilium)
– Vjeronauk kao neizostavni dio kršćanskog odgoja (Gravissimum educationis)
– Gaudium et spes kao charta kršćanskog humanizma. Odgoj za društvene vrijednosti
u nastavi vjeronauka.

Prvi dan završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je predvodio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju.

sveta Misa kljs2014

sveta Misa u sjemenišnoj kapeli

Drugog dana Škola, koji je također započeo molitvom koje su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, također su održana dva predavanja. Prvo predavanje na temu Crkva i njezino služenje svijetu. Promišljanja o pozivu i poslanju vjernika laika u Crkvi, održao je dr. sc. Stjepo Bartulica, povjerenik predsjednika Republike Hrvatske za pitanja vjerskih zajednica i viši asistent na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Naglasio je da je u Crkvi puno službi koje ne trebaju obavljati svećenici, redovnici i redovnice već upravo laici te kako Hrvatska ima puno aktivnih i društveno angažiranih vjernika s kojima se može ponositi, no kako velika većina i dalje ostaje pasivna. Kroz svoje predavanje dr. Bartulica je okupljene pokušao potaknuti na razmišljanje o tri prisutne stvarnosti u Hrvatskoj. Prvo je govorio o općem relativizmu koji je papa u miru Benedikt XVI. nazivao diktaturom relativizma u kojem laž i istina imaju jednaka prava. Tako u javnom prostoru postoje izjave koje nisu odraz stvarnosti ali ljudi to ne primjećuju niti se kritički osvrću, već plasirane informacije uzimaju zdravo za gotovo. Istaknuo je kako posljedice moralnog relativizma još nisu vidljive no kako sa sobom nose velike društvene probleme. Predavač smatra da je stanje relativizma dugoročno neodrživo te u promjeni takvog stanja vidi važnu ulogu kršćana laika. Drugo, osvrnuo se na površnost kojoj je doprinijela era brzog protoka vrlo kratkih informacija. Ta kultura dovela je do gubitka interesa za dublju analizu, do smanjenja interakcije među najbližima te cilja na osjećaje, a ne na intelekt. Sve to, uključujući opći pozitivizam i odbacivanje naravnog zakona kao temelja ljudskih prava, utječe na našu percepciju stvarnosti i dovodi do zbunjenosti oko ljudskih prava. Treća karakteristika suvremenog društva je defetističko raspoloženje što je stanje svijesti u kojem nam se poručuje da je gotovo nemoguće promijeniti stvari u društvu, a to je, ako ljudi povjeruju, vrlo opasno. Smatra da se upornim, strpljivim i marljivim radom stvari mogu mijenjati na bolje.

Jednako zanimljivo izlaganje, naslovljeno Pravo na neometani hod prema istini. O vjerskoj slobodi u suvremenom društvu, održao je doc. dr. sc. Šimo Šokčević, sveučilišni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Kroz predavanje su ga vodile dvije misli vodilje. Prva je da je pravo na vjersku slobodu povezano s traganjem za istinom ljudskog bitka koja se nalazi u naravi svakog čovjeka. Smatra da na tu istinu treba odgovoriti tako da se ukaže na neke pojave u ljudskom društvu koje ometaju naš hod prema istinu. Druga misao vodilja suprotstavlja se prvoj, a odnosi se na izreku pjesnika T. Eliota da ljudska vrsta ne može podnijeti mnogo stvarnosti. Predavanje je podijelio na dva dijela. U prvom je govorio o temeljnim principima moderne laičke države kojim bi se trebala jamčiti vjerska sloboda, a u drugome se osvrnuo na suvremene zapreke koje ometaju hod prema istini. Tako je predavač analizirao teokratske režime, nacionalne crkve, religije od posebnog značenja za naciju, razne oblike međureligijske suradnje i proaktivnu slogu, a posebno se osvrnuo na stanje u Hrvatskoj. Također, istaknuo je važnost slobode savjesti kao i sve češću pojavu zamiranja savjesti kojoj doprinosi gotovo nametnuti mentalni sklop utopijskog uma. Njegova obilježja su želja za konačnim rješenjem svih problema, zasniva se na idealu koji je imun na pobijanje, stvaranje umjetne urotničke skupine za koju se smatra manje vrijednom i gušenje vjerske slobode. Predavač smatra da je jedina istinska oporba djelovanju utopijskog uma stvarna Crkva koja provodi djela pravde i ljubavi, a veliku važnost vidi u vjernicima laicima.

Nakon oba predavanja razvila se živa i konstruktivna rasprava u kojoj se mogla prepoznati aktualnost predavanja i zainteresiranost vjeroučitelja za navedene teme. Nakon predavanja i rasprave nastavljen je rad u skupinama, na način da su se vjeroučitelji izmjenjivali i tako sudjelovali u sve četiri teme u skupinama.

rad2

detalj s jedne od četiriju radionica

Drugi dan Katehetske ljetne škole završio je okruglim stolom na temu Znakovi vremena nakon pedeset godina od Koncila, na kojem su sudjelovali svećenik i teolog dr. Drago Šimundža, novinar Josip Jović i ravnateljica škole mr. Zdenka Barović, a moderatorica je bila vjeroučiteljica Helena Balajić. Gosti su pokušali zajednički odgovoriti kako će čovjek, u vremenu u kojem se sve relativizira, a ponajprije temeljne vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, obitelj, vjera, sloboda, prijateljstvo, konkretno ostvariti svoj vlastiti aggiornamento o kojem govori Drugi vatikanski koncil. Dr. Šimundža govorio je o temeljnim izričajima Koncila i njihovim ostvarenjima tada i danas te je razmišljao o tome što želi Krist od Crkve u današnjem svijetu. Gosp. Jović se osvrnuo na temeljne poteškoće Crkve i njezina govora u javnosti i kako je moguće da se tako često govor Crkve ne prepoznaje kao unutardruštveni govor u našoj domovini, kao stalno traženje prostora za dijalog, nego kao miješanje Crkve u politiku. Mr. Barović je podijelila vlastitu ocjenu djelovanja Crkve po vjeronauku u školi unutar sustava odgoja i obrazovanja te je na temelju vlastitog iskustva kao dugogodišnje ravnateljice škole vrlo pohvalno govorila o vjeronauku u školi, nasuprot sve rasprostranjenijem medijskom linču vjeronauka i vjeroučitelja kada se o njima piše kao o „parazitima hrvatskoga društva“. Okrugli stol svojim su skladnim pjevanjem obogatili Vokalisti Salone.

I treći dan Škole započeo je molitvom koju su pripremile i predvodile vjeroučiteljice iz Đakovačko-osječke nadbiskupije, a zatim su vjeroučitelji sudjelovali u zadnjem krugu rada u skupinama. Nakon toga su uslijedila izvješća i predstavljanje glavnih ciljeva i zaključaka iz rada u četiri skupine koje su tijekom tri dana Škole prošli svi sudionici. Na njima su, kroz promišljanja i razgovor, obradili navedene teme i pronalazili načine kako ih približiti učenicima na vjeronauku. Katehetska ljetna škola zaključena je aktualnim satom, na kojem su sudionici mogli otvoreno postavljati sva aktualna pitanja vezana za obrazovanje, vjeronauk i vjeroučitelje. Na pitanja su odgovarali voditelj povjerenstva Katehetske škole don Josip Periš, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK prof. dr. Ivica Pažin i viša savjetnica za vjeronauk Agencije za odgoj i obrazovanje Sabina Marunčić.

Na samom kraju okupljenima se obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju, koji je istaknuo da je kroz razgovor s vjeroučiteljima uvidio da su zadovoljni predavanjima i radionicama te da na tom želi zahvaliti svim organizatorima. Zahvalio je i vjeroučiteljima na sudjelovanju i zaključio kako će se plodovi njihova doškolovanja očitovati kroz rad s onima zbog kojih i jesu tu, s djecom. Katehetska ljetna škola zaključena je molitvom anđeoskog pozdrava i blagoslovom nadbiskupa Hranića.

Kristina Bitanga

Zanimljivosti

Od 80 vrsta biljaka koje se spominju u Bibliji čak 70 vrsta preživjelo je do danas.

Humor

– Zašto baka čita Bibliju? – Sprema se za prijemni;-)

Poslovice

U kući lijenčine množe se samo snovi. (Koreanska)