Ovogodišnja Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi protekla je u ozračju upoznavanja drugih kršćanskih zajednica i monoteističkih religija, te je tako poprimila ekumenski i međureligijski karakter. Održana je u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu od 21. do 23. kolovoza, u organizaciji NKU HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje.
Okvirna tema bila je „Vjeronauk u školi u društveno-religijskom kontekstu“. U njenom radu sudjelovalo je oko pet stotina vjeroučitelja. Škola je započela svoj rad molitvenom meditacijom koju su pripremile vjeroučiteljice osnovne škole „Ostrog“, iz Kaštel Lukšića.
Sudionike škole na početku je pozdravio predstojnik KU splitsko-makarske nadbiskupije, mr. don Josip Periš, a u ime mjesnog ordinarija nadbiskupa Marina Barišića, generalni vikar ove nadbiskupije dr. don Ivan Ćubelić. Utkavši svoju poruku u jubilej dvije tisućitog rođendana apostola Pavla, koji Crkva ove godine slavi, on je vjeroučiteljima poručio: „U svijetu u kojem je laž moćna, istina se plaća trpljenjem. Ne bojte se, Bog je s vama. Znajte: Nema ljubavi bez žrtve, a tamo gdje nema ništa vrijedna trpljenja i sam život gubi svoju vrijednost!“ Obrativši se sudionicima uime organizatora, predstojnik NKU doc. dr. Ivica Pažin je istaknuo da je upoznavanje drugih vjeroispovijesti jedno od načela konfesionalnog modela vjeronauka u školi. Ovo načelo kompatibilno je s konceptom sveukupnoga obrazovanja koji ima za cilj takav razvoj vlastitoga kulturalnoga identiteta koji je u mogućnosti razumjeti i sporazumjeti se s drugim postojećim kulturalnim identitetima na našem, ali i na europskom području. U svojoj pozdravnoj riječi ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje prof. Vinko Filipović je naglasio: „Veselim se kad vidim pune dvorane na stručnim skupovima, jer je to temeljno u našoj službi. Posao učitelja je odgovoran i težak, a posao vjeroučitelja je posebno odgovoran i težak. Djeci ne zavidim jer su zbunjena pred prezentacijom nekih vrijednosti koje nisu vrijednosti. Vi stvarate vrijednosti koje se zovu čovjek, dok mnoge druge djelatnosti stvaraju vrijednosti koje se zovu stvari i zato je vaša uloga velika. Mi smo sretni što možemo surađivati s NKU-om i raditi ovakve projekte. Želim vam dovoljno ljubavi, strpljenja i entuzijazma u novoj školskoj godini“.
Pozdravljajući sudionike škole u ime ministra znanosti, obrazovanja i športa, koji je u zadnji tren zbog obveza morao odustati od sudjelovanja na ovoj školi, državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje, doc. dr. sc. Dijana Vican je doslovno prenijela njegovu poruku: „Pozdravite mi vjeroučitelje, to su moji prijatelji“. Predsjednik vijeća za katehizaciju HBK, đakovačko-osječki pomoćni biskup dr. Đuro Hranić, u svojem nastupnom pozdravnom govoru je naglasio: „Konfesionalni vjeronauk u školi nastoji izgrađivati vlastiti identitet i smatramo da je samo ona osoba koja je probudila i izgradila svoj vlastiti identitet, sposobna i otvorena za susret s drugim identitetom, bez kompleksa manje vrijednosti i bez osjećaja ugroženosti. Samo u takvom pristupu drugome osoba je sposobna vrednujući svoje vrijednosti biti otvorena za vrijednosti koje nose drugi ljudi, njihova kultura i njihova religijska tradicija. Kroz taj susret s drugim možemo produbiti vlastiti identitet, te iz tog susreta s drugim izići obogaćeni i s više poštovanja prema drugim ljudima i njihovom identitetu.
Konfesionalni vjeronauk u školi značajan dio svoje satnice odvaja za upoznavanje drugih konfesija i religijskih tradicija. Važno je istaknuti da bismo željeli da se to upoznavanje drugih ostvaruje na način kako oni sami sebe vide, od njihovog shvaćanja sebe samih, a ne od naše katoličke prosudbe. Ova Katehetska škola takav pristup nastoji realizirati u praksi i zbog toga se radujemo prisutnosti drugih kršćanskih zajednica i religija. Ova škola je istodobno poziv vjeroučiteljima da i oni nastave tako, što znači da ovo predstavljanje bude poticaj da oni upoznavajući svoje vjeroučenike s drugim konfesijama i nekršćanskim religijama nastoje to ostvarivati u suradnji s predstavnicima crkava i drugih religija koji žive u njihovoj sredini“. Ostali gosti i sudionici ove škole bili su: Glavni rabin Hrvatske i rabin židovske zajednice u Zagrebu, gospodin Luciano Moše Prelević; savjetnica u kabinetu ministra dr. Vini Rakić; ravnateljica županijskog ureda Agencije za odgoj i obrazovanje Vesna Marović; viša savjetnica za vjeronauk splitske podružnice Sabina Marunčić i Ankica Mlinarić iz osječke podružnice; dožupan Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić; gradonačelnik Trilja Ivan Šipić, te načelnik Okruga Dominik Matković (sva trojica bivši vjeroučitelji). Prisutni su bili i predstojnici još nekih KU naših (nad)biskupija.
Prvo predavanje o temi „Temeljne odrednice suvremenog društva u republici Hrvatskoj“ održao je prof. dr. sc. fra Špiro Marasović, profesor moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Splitu. Obzirom na širinu teme on je svoje predavanje smjestio u jedan uži kontekst unutar podteme „Društvene odrednice suvremenog vjeronaučnog navještaja u Hrvatskoj“. Oslikavajući suvremenu stvarnost hrvatskog društva s teološkog stajališta, dr. Marasović je analizirao one pojmove koji u suvremenom političko-gospodarskom trenutku Hrvatske predstavljaju izazov za teologiju, a to su: ideološki liberalizam, politička demokracija, gospodarski kapitalizam i globalizacija. On je pozitivnom ocijenio jednu konstantu političkog liberalizma koja stavlja naglasak na čovjeka pojedinca, njegovu osobnu slobodu, kreativnost i njegove interese. Ocijenio je bitnim da se cjelokupno društvo i država, kao servis društva strukturiraju odozdo, od čovjeka pojedinca, koji na taj način postaje osnovni subjekt svega društvenoga i političkoga zbivanja. Bez usvajanja ovih elemenata ne bi bilo moguće usvojiti ni demokraciju koju predavač vidi kao čedo ideološkog liberalizma. U liberalizmu pak, on vidi sve prije nego jasan i jednoznačan pojam, osobito kad je riječ o njegovu odnosu prema Crkvi. Nije propustio naglasiti da je stav Katoličke Crkve prema liberalnim vrijednostima u cjelini, pa tako i prema demokraciji, kao njihovoj društvenoj i političkoj sintezi u počecima bio odrješito negativan, te da se s vremenom a poglavito s Drugim vatikanskim saborom uvelike promijenio, no ni do danas ta dva vrijednosna sustava nisu do kraja našla svoju zadovoljavajuću sintezu. Dr. Marasović je naglasio da je Drugi vatikanski sabor Crkvi postavio smjer kretanja prema integraciji vjere u suvremeno društvo i integraciji suvremene kulture društvenoga života u vjersku teoriju i praksu. Što se tiče uloge vjeroučitelja u ovom i ovakvom društvenom kontekstu, predavač je naglasio da se vjeroučitelj ovdje ipak nalazi pred jednim specifičnim zadatkom: on mora, poput svakoga drugog vjernika rješavati probleme „kognitivnog stresa“ koji pak nastaje kao rezultat konfliktnosti između eklezijalne vjere i društvene kulture, i to za svoju vlastitu osobnost, te istodobno sprječavati preduvjete njegova mogućeg nastanka kod njegovih vjeroučenika. To je gledanje problemu „u oči“ i stalno suočavanje osobne i eklezijalne vjere s vrednotama konkretnoga društva u njihovoj specifičnoj pojavnosti. Za nas je to u ovom slučaju cjelovita vjera i praksa katoličkog vjeroučitelja suočena s temeljnim vrednotama suvremenoga hrvatskoga društva, naglasio je dr. Marasović, te na kraju zaključio: Ipak, demokracija je i u hrvatskom društvu svojevrsni Areopag na kojem za kršćansko poslanje postoji „oltar nepoznatog Boga“, tj. usvajanje i kristijaniziranje demokratskog društva na njegovim izvornim temeljima, usvajajući te temelje i kao temelje svoje vlastite evangelizatorske misije u ovom narodu i društvu.
|
|
|---|
Drugo predavanje o temi „Hrvatska škola na putu prema izradi nacionalnog kurikuluma“ održala je državna tajnica doc. dr. sc. Dijana Vican. Cilj kojega je sebi postavila u svojem izlaganju bio je obrazložiti odgojno obrazovne promjene u okviru nacionalnog kurikuluma. Uz pohvalu hrvatskoj školi koja danas ima sve što svijet ima, državna tajnica je ipak navela da su nam profesionalni komunikacijski odnosi još uvijek opterećeni stereotipima i predrasudama. Naša kultura nedovoljno je afirmirana, a vjeronauk ima široke prostore za afirmaciju ne samo kulturnih vrijednosti, naglasila je. Izrada nacionalnog programa koja nam predstoji temeljit će se na povijesti školstva i na zakonima RH. U svojem daljnjem izlaganju dr. Vican je obrazložila neke pojmove s odgojno obrazovnog aspekta kao što su: vrijednost, demokracija, kultura, solidarnost i sl.
U tematskoj raspravi vjeroučitelji su predavačima postavljali pitanja koja su se uglavnom odnosila na ključne pojmove iz ovih predavanja, te mogućnost afirmacije tih vrijednosti kroz školski vjeronauk.
Prvi radni dan završio je misnim slavljem koje je u splitskoj prvostolnici predslavio biskup Hranić s predstojnicima KU te još nekoliko svećenika sudionika ove škole. U prigodnoj homiliji biskup je vjeroučiteljima govorio o grijehu i opraštanju, oslonivši se pri tom na navještaj Markova evanđelja u kojem Isus ozdravlja uzetoga opraštajući mu grijehe. „Čovjek često pokušava umiriti svoju savjest odbacujući odgovornost – naglasio je đakovačko-osječki pomoćni biskup – ili prebacujući odgovornost na drugoga, ili pak prekrajajući zakone. Donošenjem pak nekih zakona sugerira nam se da ono što je loše prihvatimo kao dobro“. Ove pokušaje biskup je nazvao promašajem i naglasio da je praštanje moguće postići samo molbom za oproštenje otvarajući se Božjoj milosti. Okolina je uzetoga osudila i odbacila, ali on nije odbacio sebe nego je tražio od Isusa da mu se smiluje. U tome ja tajna života Crkve, da ona može biti navjestiteljica Božje ljubavi. Spasenje nam je darovano jer smo ljubljena djeca Božja, rekao je biskup završavajući propovijed.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Drugi radni dan škole započeo je predavanjem o temi „Kršćanstvo i religije“ kojega je održao prof. dr. sc. Nikola Bižaca, profesor dogmatske teologije na KBF-u Sveučilišta u Splitu. U uvodnom dijelu on je dao kratki prikaz shvaćanja statične prirodoznanstvene slike svijeta i prijelaz od te statičke paradigme na dinamičko-evolutivnu viziju stvarnosti, te u taj kontekst smjestio i iskustvo novog religijskog pluralizma. Shodno tome, živeći u ozračju tog suvremenog svijeta i kršćani danas sve više žive i misle međureligijski, htjeli mi to ili ne htjeli – naglasio je dr. Bižaca. Kroz svoju povijest velike religije su živjele međusobno odvojeno a na točkama dodira su se sukobljavale. Tek u prošlom stoljeću se shvatilo da takav konfliktni stav prema drugima više jednostavno nije moguć. Veliki doprinos u prevladavanju povijesnih stavova profesor Bižaca vidi u Drugom vatikanskom saboru, poglavito u njegovoj pastoralnoj konstituciji GS, te je ostali dio predavanja posvetio stavovima sabora o drugim religijama. Na Saboru, istaknuo je nadalje, događa se prepoznavanje i institucionalno prihvaćanje dijaloga kao najdjelotvornijeg oblika komuniciranja sa svim onim što je autentično ljudsko, a time i najsvrsishodniji način suradnje s Bogom na ostvarenju njegova spasenjskog plana s ljudima. Dijalog ima i svoje teološko utemeljenje jer značajne duhovne vrijednosti drugih religija dovodi u svezu s djelovanjem Riječi i Duha. U pokoncilskom vremenu dr. Bižaca naglašava iznimni doprinos Ivana Pavla II koji je naglašavao univerzalno djelovanje Duha Svetoga. U tom duhu dijaloga kršćani su pozvani produbiti vlastito religiozno predanje, naglasio je predavač. Završavajući svoje predavanje dr. Bižaca je naglasio: „Međureligijski dijalog je takav tip susreta religijski različitih koji želi nadići razinu puke tolerancije. Riječ je o antropološki i teološki utemeljenoj vrsti ophođenja s religijski različitim koje zbližava, teži dokidanju napetosti, promiče mir, doprinosi prevladavanju predrasuda, pospješuje solidarnost, stvara prijateljstva, duhovno obogaćuje, te, prema kršćanskoj prosudbi, više ili manje doprinosi ostvarenju Božjeg stvaralačko-spasenjskog plana zvanog Kraljevstvo Božje. No, dijaloški proces ne može dokinuti razlike među religijama u ime nekakve zajedničke religijske jezgre“.
Drugo predavanje o temi „Međureligijsko i ekumensko značenje katoličkoga vjeronauka u školi“, održao je prof. dr. sc. Nedjeljko Ante Ančić, profesor fundamentalne teologije na KBF-u Sveučilišta u Splitu. U prvom dijelu svoga izlaganja dr. Ančić je iznio razloge zbog kojih je katolički vjeronauk nužno povezan s crkvenom zajednicom s jedne strane, te istodobno otvoren ekumenskoj suradnji i međureligijskom dijalogu s druge strane. Na temelju tih argumenata Crkva ustraje na konfesionalnom vjeronauku, a tzv. ekumenski vjeronauk smatra neprikladnim i neprihvatljivim. U drugom dijelu predavanja on je govorio o crkvenom i teološkom ishodištu za otvorenost i dijalošku usmjerenost katoličkog vjeronauka prema drugim vjerskim uvjerenjima, dok se u trećem dijelu osvrnuo na neke formulacije iz udžbenika za VI. I VII. razred koje bi trebalo korigirati.
Predstavljanje drugih crkava i religija
Nakon odslušanih predavanja, za okruglim stolom našli su se predstavnici drugih kršćanskih zajednica i monoteističkih religija. Predstavljajući islamsku vjersku zajednicu, njen predstavnik, glavni imam u Splitu, Vahid efendija Hadžić je kazao da nema bitnih razlika u pedagoškim ciljevima katoličkog i islamskog vjeronauka. On je naglasio da je dijete „tabula rasa“, ali je veoma bitno tko i što upisuje u njegovu dušu. Cilj je čovjek kao moralno izgrađena osoba koja zna za sebe i svijet oko sebe. Najbolji način da djecu naučimo pogubnosti poroka jest vjeronauk, a svaki je vjeronauk duša škole, pa bi tako trebali razmišljati svi vjeroučitelji. On je mišljenja da bi trebalo započeti s uklanjanjem predrasuda jednih o drugima. Djecu je potrebno usmjeriti ka izgradnji morala da svi skupa sutra imamo zdravo društvo.
Slavoljub Knežević, paroh, I. splitski jerej Srpske Pravoslavne Crkve, Eparhije dalmatinske, crkvene općine Split, predstavio je ukratko Eparhiju dalmatinsku. Istaknuo je problem upisa pravoslavne djece na vjeronauk jer se mnogi još boje izjasniti se o pripadnosti Pravoslavnoj Crkvi. Još je naglasio da putevi kojima vode različite vjeroispovijesti nisu krivi putevi. Put zajedništva je put jedinstva. Isus Hristos je jedan i jedinstven i ne može ga se dijeliti, zaključio je.
Luciano Moše Prelević, glavni rabin Hrvatske i rabin židovske zajednice u Zagrebu, izrazio je svoje oduševljenje pozivom za sudjelovanje na KLJŠ, a pohvalio se i sudjelovanjem na KZŠ u Zagrebu. Istaknuo je poteškoću što njegovi učenici nemaju ocjenu iz vjeronauka, te raštrkanost židovske zajednice i mali broj učenika. Zbog toga izostaje osobni kontakt s učenicima, što je za židovsku religiju veoma bitno. On je zahvalan katoličkom vjeronauku u školi jer je potakao i židovske roditelje na razmišljanje da svoju djecu šalju na vjeronauk. Izrazio je želju da sve vjerske zajednice osnuju zajedničke profesionalne timove i izrađuju studije koji će formirati neke opće vrijednosti, koje bi opet država trebala poštivati, odnosno zadržati. Vjerske zajednice bi trebale u nekim stvarima nastupati zajedno, jer kad Crkva nastupa sama, onda biva napadana. Potrebno je istaknuti da je gospodin Prelević bio aktivni sudionik rada škole od njenog početka do kraja. Vjeroučitelji su ga stoga nagradili dugotrajnim pljeskom.
Željko Mraz, pastor i glavni tajnik Saveza Baptističkih crkava u Hrvatskoj, iz Zagreba, naglasio je da se od sudjelovanja u molitvi na početku rada škole osjeća kao dio ove zajednice. Izrazio je poštovanje prema svemu onome što Katolička Crkva doprinosi u svijetu i u Hrvatskoj. – Za nas baptiste – istaknuo je, – vjersko obrazovanje ne odnosi se samo na djecu nego i na odrasle. Naobrazba djece je samo jedna stepenica u odgoju čovjeka -. Baptisti predaju vjeronauk samo u crkvi jer nemaju dovoljan broj vjeroučenika za školsko odjeljenje. Oni smatraju da svi oni koji su kršćani trebaju imati službu u Crkvi, pa stoga imaju jako puno volontera. Potiču svoje vjeroučitelje da obilaze druge vjerske zajednice. Pastor Mraz je izrazio i mišljenje da bi bilo dobro kada bi NKU i Agencija za odgoj i obrazovanje organizirali međusobni savjetodavni religijski tim. Za ekumenski pokret misli da je previše institucionaliziran i da bi ga trebalo spustiti na nižu razinu – među narod.
U raspravi upriličenoj nakon predstavljanja, predstavnici Crkava i religija su odgovarali na tematska pitanja kako jačati zajedničke naglaske i poštivati različitosti.
|
|
|---|
