Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje u osnovnoj školi

Split, 24.-26. kolovoza 2006.

Nadbiskupsko sjemenište u Splitu po sedmi put zaredom bilo je domaćin katehetskoj ljetnoj školi za vjeroučitelje osnovnih i srednjih škola. Ova prva održana je od 24. do 26. kolovoza unutar okvirne teme Katolički vjeronauk u kontekstu HNOS-a. Organizatori škole su NKU HBK i Agencija za odgoj i obrazovanje (preimenovani Zavod za školstvo RH op. S.J.).

katehetska ljetna skola 0605

Vjerojatno je i sam odabir teme jedan od razloga da je u radu ove škole sudjelovalo gotovo sedam stotina vjeroučitelja, broj koji je iznenadio i same organizatore. Program je započeo molitvenom meditacijom koju su pripremile vjeroučiteljice OŠ „Manuš“ i župa sv. Roka iz Splita. Sudionike je na početku pozdravio predstojnik KU ove nadbiskupije ujedno i moderator škole mr. don Josip Periš, naglasivši pri tom da je vjeronauk vrlo kompatibilan s programom HNOS-a, pa kao takav ima vrlo opravdano mjesto u hrvatskim školama. Potom je riječ prepustio generalnom vikaru splitsko-makarske nadbiskupije dr. don Ivanu Ćubeliću koji je u ime mjesnog ordinarija dr. Marina Barišića pozdravio sudionike i naglasio: – Vjeronauku u školi nisu strane osnovne postavke HNOS-a. Dapače, vjeronaučna je poruka u svojoj biti usmjerena na korelaciju sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. Uz korelaciju ima još jedan važan cilj HNOS-a, a to je cjeloviti odgoj osobe i taj cilj ohrabruje – stajalo je između ostaloga u pozdravnoj poruci generalnog vikara Ćubelića. Pozdravljajući sudionike škole u ime organizatora, predstojnik NKU doc. dr. sc. Ivica Pažin, izrazio je nadu da će predavači i voditelji radionica sve sudionike uputiti na ono pozitivno i dobro u HNOS-u, te ih voditi, kao vjeroučitelje postulatu milosrdnog Samaritanca, te postulatu čovjekova života odgojenog u milosti Stvoritelja. Ovu tezu on je suprotstavio postulatu europskog tzv. kapitalističkog pedagogijskog gospodarstva u kojem vlada materijalističko-potrošački mentalitet. Zaželjevši svima plodonosan rad, dr. Pažin je otvorio školu. U ime Agencije za odgoj i obrazovanje u radu škole sudjelovali su i viši savjetnici za školski vjeronauk: Dalibor Adžić, Sabina Marunčić, Anđelka Čajkovac, Tomislav Tomasić i ravnateljica splitske podružnice Vesna Marović. U ime njih i u ime Agencije za odgoj i obrazovanje, pozdravnom riječju sudionicima škole obratila se Sabina Marunčić, izrazivši nadu da će HNOS svima pomoći u odgojno-obrazovnom radu, na području međusobne komunikacije, u stvaranju ozračja suradnje i pomoći, u stvaranju zadovoljstva u radu, u oživotvorenju unutarnje motivacije – u kvalitetnijem radu. Iznijela je i podatak da je od 18.siječnja 2006. vjeronauk kao važan i nezaobilazan predmet koji pridonosi ostvarenju temeljnih odgojno-obrazovnih ciljeva škole, postao sastavni dio Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.

katehetska ljetna skola 0604

Prvo predavanje o temi Vjeronauk – integralni dio HNOS-a održao je dr. Ante Pavlović, predsjednik Povjerenstva za vjeronauk pri HNOS-u. Ovu tezu iznesenu već u samom naslovu, on je argumentirao kroz četiri točke predavanja:
1. Što Hrvatski nacionalni obrazovni standard znači za hrvatski školski odgojno-obrazovni sustav, te koje su mu bitne odrednice i standardi
2. Po čemu je i koliko katolički vjeronauk integriran u HNOS
3. Usklađenost programa katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi s odrednicama HNOS-a
4. Upute za korištenje obnovljenoga Programa katoličkoga vjeronauka u školi.

Ovim predavanjem on je napravio usporedbu između pedagoških, školskih, odgojno-obrazovnih polazišta, načela i odrednica HNOS-a i teološko-pedagoških i odgojno-obrazovnih polazišta i odrednica katoličkoga vjeronauka u školama. Izdvojio je neke bitne aspekte školskog vjeronauka i HNOS-a, da bi se uočila njihova temeljna koncepcija, podudarnost i sklad bitnih polazišta i odgojno-obrazovna načela. Na kraju je dr. Pavlović ustvrdio: Posebnost vjeronauka u školskom sustavu pokazuje se u činjenici da on svoje specifične religiozne i kršćanske ciljeve i sadržaje usredotočuje na osobu u zajednici, pa uz njezin ukupan rast i dozrijevanje u općoj humanosti, radi na cjelovitom vjerskom odgoju učenika i izgradnji njegova duhovno-vjerničkog identiteta. Stoga školski vjeronauk, po svojim ciljevima i sadržajima, doprinosi općim i posebnim ciljevima odgoja koje po pojedinim predmetima i u cjelini sustava promovira HNOS, ali on posebno doprinosi religioznom, moralnom i duhovno-vjerničkom odgoju učenika ucijepljenu u njegov ukupan identitet.

katehetska ljetna skola 0603

Drugo predavanje o temi Odgojna zadaća suvremene škole prema odrednicama HNOS-a, održala je dr. Ružica Razum. U svojem bogatom predavanju podijeljenom u pet dijelova, analizirajući odrednice HNOS-a, ona je paralelno isticala ulogu vjeroučitelja kao ključni element u odgojnom procesu. Uvodno je iznijela novosti koje donosi HNOS na razini planiranja i programiranja; metoda i oblika rada; ciljeva; sadržaja, te novost koja je za vjeroučitelje najvažnija, a odnosi se na odgojne i socijalizirajuće sadržaje. U prvom dijelu govorila je o dvjema raširenim predrasudama, ili čak mitovima vezanim uz obrazovanje, a to su: stav da je škola isključivo obrazovna ustanova, te mit o svemoći znanja i gospodarstva. Obje teze argumentirano je odbila kao neprihvatljive. U drugom dijelu predavanja govorila je o temeljnim izazovima i poteškoćama koje dolaze iz različitih sredina, a snažno uvjetuju odgojno-obrazovno djelovanje. Treći dio predavačica je posvetila odgojnim i socijalizirajućim sadržajima HNOS-a, dok je u četvrtom dijelu govorila o temeljnim odgojnim zadaćama suvremene škole, a završni dio predavanja posvetila je osobi učitelja. Što se tiče uloge Crkve u odgojnom procesu, naglasila je važnost nje kao odgojne ustanove. Iznijela je podatak o visokom postotku roditelja i mladih u Hrvatskoj za koje školski vjeronauk predstavlja ne toliko mogoćnost prenošenja vjere, koliko upravo mogućnost kvalitetnog odgojnog djelovanja. Stoga je pozvala vjeroučitelje da trajno preispituju vlastito odgojno djelovanje. Ona je naglasila da bi odgojno-obrazovno djelovanje u školama trebalo biti usmjereno osobi, a ne toliko čovjeku-ulozi, tj. obrazovanju usmjerenom karijeri. Odatle i njena kritika programu HNOS-a u kojem, kazala je, takvo usmjerenje prema osobi nije dovoljno razvidno, osobito ne u onome dijelu gdje se ciljeve škole povezuje s unapređenjem gospodarstva. Na temelju svega izloženog ona je ustvrdila da smisao odgojno-obrazovnog djelovanja nije prvenstveno gomilanje znanja, nego razvijanje stavova, vještina i sposobnosti za, što je moguće smislenije i bogatije oblikovanje života. Na kraju je dr. Razum zaključila: Odgojno djelovanje suvremene škole ne možemo smatrati čudotvornim lijekom kojim ćemo riješiti mnoge i teške probleme današnjeg čovjeka i društva. Ono ipak ostaje jednim od najvažnijih raspoloživih sredstava za cjelovitiji i skladniji razvitak čovjeka pojedinca i ljudske zajednice.

RAD U SKUPINAMA

Poslijepodnevni program nastavljen je radom u skupinama u kojem su se razrađivale četiri teme:
1. Projektna nastava (voditelji: Mirjana Vuletić, Vesna Škopljanac-Mačina, Julijana Hrvojić i Maja Ivanko)
2. Slobodan Angažman (Zdenka Krokar, Mirjana Nejašmić, Dubravka Bjelica, Marina Šimić)
3. Planiranje i korelacija (Ružica Maleš, Miranda Banovac, Iva Šipić, s. Rebeka Batarelo)
4. Vrednovanje u nastavnom programu (Anđelka Čajkovac, Marina Vukić, Emilija Dodig i Danica Žeravica).
Radne skupine bile su raspoređene u šesnaest pedagoških radionica, i to na način da je cikličkom promjenom mjesta sve četiri teme obradila svaka pojedina grupa vjeroučitelja.

MISNO SLAVLJE

U večernjim satima prvog radnog dana škole služena je sv. Misa u splitskoj prvostolnici koju je predslavio generalni vikar dr. don Ivan Ćubelić u koncelebraciji s dr. Ivicom Pažinom, dr. Antom Pavlovićem i predstojnicima KU pojedinih biskupija.

U homiliji je dr. Ćubelić vjeroučiteljima predstavio lik sv. Bartolomeja čiji spomendan Crkva toga dana slavi, kao apostola koji nije odmah prepoznao Isusa po pričanju drugih, a poslije kada ga je osobno susreo, postao je gorljivi apostol koji je dao život za svoga učitelja. Pozvao je vjeroučitelje da ne očajavaju ako njihovi učenici odmah ne prepoznaju poruku koju im prenose, nego da ostanu u nadi da će poruka Evanđelja u njima jednog dana zaživjeti.

U drugi radni dan vjeroučitelji su uvedeni molitveno-glazbenom meditacijom koju su pripremile vjeroučiteljice OŠ „Brodarica“ iz Šibenika. Nakon molitve uslijedilo je predavanje dr. Jadranke Garmaz, profesorice skupine katehetskih disciplina na KBF-u u Splitu, o temi Suvremeni oblici i metode rada prema HNOS-u. Ona je kroz svoje predavanje pozitivnim ocijenila program HNOS-a, obrazloživši karakteristike nastave prema tom programu, te naglasila da HNOS otvara prostor vjeronauku da preuzme onu dimenziju koja mu bitno pripada, a to je da bude prvenstveno odgojni i neizostavno obrazovni predmet. U tome je na prvo mjesto stavila osobu vjeroučitelja, jer je, kazala je, naša temeljna metoda pružanje osobnog primjera. Naglasila je da metode rada, pa i one najperspektivnije da ostvare ciljeve HNOS-a, same po sebi ne osiguravaju kvalitetnu nastavu, osobito ne vjeronaučnu. One su samo jedan od mnoštva čimbenika koji utječu na kvalitetu vjeronauka kao odgojnog procesa. Novi program učenje i poučavanje usmjerava na osobu učenika s ciljem da se prilagodi njegovim potrebama. On predlaže da učenici nastavnom sadržaju pristupe istraživački i da ga iskustveno usvoje. Takav pristup omogućava učenicima da nauče kako djelotvorno učiti i kritički misliti, kako doći do informacije te je kritički razmotriti, procijeniti i upotrijebiti, kako samostalno razmišljati i postupati u skladu sa svojim razmišljanjem. Drugi dio predavanja dr. Garmaz je posvetila projektnoj nastavi, tom čini se, novom pojmu u nastavnom procesu, prema kojoj se učenici uče zajedno angažirati na rješavanju neke zadaće, uče formulirati jedan cilj i planirati postupke za ostvarenje cilja. Ovdje se naglasak stavlja na usvajanje novog iskustva, te prožimanja teorije i prakse, bez kojih se projektna nastava ne bi razlikovala od uobičajene.

katehetska ljetna skola 0602

Drugo predavanje održao je dr. Josip Šimunović o temi Korelacija u nastavi vjeronauka. On je preciznije govorio o samom načelu korelacije u nastavi katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi s posebnim naglaskom na međupredmetnoj korelaciji. Pri tom se je oslonio na službene dokumente domaće Crkve: Plan i program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi iz 1998. godine i Program katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi iz 2003. godine, koji naglašavaju kako unutarpredmetnu, tako i međupredmetnu korelaciju. Njegovo predavanje bilo je analitičke naravi uz obrazloženje i jasnu argumentaciju spomenutih načela. Naglasio je da spomenuti dokumenti potiču na međupredmetnu korelaciju.

Treće današnje predavanje održala je s. dr. Valentina Mandarić, a o temi Načela evaluacije u nastavi vjeronauka. Ona je predočila vjeroučiteljima ulogu i mjesto vrednovanja u cjelokupnom odgojno-obrazovnom procesu. Istaknula je novosti na tom području prema programu HNOS-a, među kojima je i vrednovanje učitelja od strane učenika. Ono što HNOS očekuje od evaluacije u nastavnom procesu, jest da svi učenici postignu izvrsne i dobre rezultate. Stoga se ističe da je vrednovanje usko povezano s temeljnim ciljevima samog procesa. Praćenje i vrednovanje kakvoće obrazovanja, nužan je uvjet za ostvarivanje ciljeva HNOS-a.

U temetskoj raspravi otvorila su se brojna pitanja koja su se odnosila uglavnom na program HNOS-a u odnosu na dosadašnji program. Temeljno pitanje odnosilo se na unutarnju strukturu vjeronauka u korelaciji s drugim predmetima i, moglo bi se reći gotovo bojazan da se ta unutarnja struktura uruši ili izblijedi, što je posebno izrazio predstojnik Periš. Reagirao je dr. Pavlović tvrdnjom da svaki predmet ima svoju autonomiju unutar HNOS-a, pa tako i vjeronauk Svi će predmeti tu autonomiju i zadržati, a budući da se radi o čovjeku, postoje dodirne točke sa svim predmetima u kojima je moguće ostvariti korelaciju. Na pitanje o raspodjeli nastavnih jedinica unutar periodičnog plana dr. Ružica Razum je pojasnila da je svaki nastavnik slobodan odlučivati o raspodjeli tema, ali na način da to ne narušava unutarnju strukturu predmeta. Dodatno pojašnjenje je dao dr. Pavlović, naglasivši službeni stav Povjerenstva da su vjeroučitelji dužni slijediti program kako je propisan od strane HBK. Mi ne možemo dopustiti, naglasio je, da nam drugi predmeti određuju unutarnju strukturu vjeronauka. Pa i s obzirom na to što drugi predmeti još nisu definirali odgojne ciljeve, pa tu korelaciju nije lako ostvariti.

katehetska ljetna skola 0601

Za treći i ujedno završni dan održavanja škole molitvenu meditaciju pripremila je grupa vjeroučitelja Zadarske nadbiskupije. Vjeroučitelji su toga dana odslušali još dva predavanja. Prvo, o temi Rad s djecom s posebnim potrebama koje je održala je mr. Vini Rakić, savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i športa i načelnica u kabinetu Ministarstva znanosti. Svima je prenijela pozdrave ministra znanosti, obrazovanja i športa gosp. Dragana Primorca koji, kazala je, osobno promiče vjeroučiteljski rad u školi. Svojem predavanju dala je podtemu Odgojno djelovanje za čovjekoljubivu Hrvatsku. Uvodno je istaknula kontroverze suvremenoga svijeta u kojem vlada tehnološki napredak, dok smo istovremeno, s druge strane gledano, svjedoci nasilja nad čovještvom, našim bitkom – dušom, tim kamenom temeljcem ljudske vrste. Učini li vam se da je previše mržnje, materijalizma, hedonizma, sebičnosti, destrukcije nacionalnih i kulturnih vrijednosti, ne odustajte od ljubavi, i to one bezuvjetne – apelirala je mr. Rakić vjeroučiteljima. Što se tiče rada s djecom s posebnim potrebama, pozvala je vjeroučitelje da se zapitaju: Od kakve je koristi naš rad za dijete s kojim radimo? Kakvu korist od toga ima njegova obitelj? Njegova škola? Njegov grad? Budite strpljivi u radu s djecom s posebnim potrebama. Odgoj nije ništa drugo do li put do čovjeka, a koliko ćete na tom putu uspjeti ovisi o vama. Recepta nema – jer smo različiti. HNOS u odnosu na učenike s posebnim potrebama nije nešto što vama nije poznato. No, mi nismo radi programa nego radi djece i njihovih potreba, i u tom smislu je HNOS zahtjevan. Vjerski odgoj u školama zauzima svoje prirodno i nezaobilazno mjesto. On je pomoć djeci u odrastanju. Vaša uloga u tome je nezamjenjiva. Budite ustrajni u širenju onoga lijepog na što ste pozvani – bila je završna poruka mr. Rakić vjeroučiteljima. Njeno predavanje baziralo se na životnim primjerima te su ga vjeroučitelji poslušali s posebnom pozornošću, a predavačicu nagradili burnim pljeskom.

Drugo predavanje održala je Vesna Bobinski prof. o temi Timsko planiranje i programiranje u nastavi. Svojim predavanjem ona je dala upute vjeroučiteljima za pripremu nastavnog plana i programa prema HNOS-u.

U plenarnoj raspravi vjeroučitelji su postavljali brojna pitanja predavačima i organizatorima škole, koja su se odnosila uglavnom na novosti koje donosi program HNOS-a.

Dr. Ivica Pažin je u završnoj riječi zahvalio svima koji su na bilo koji način pripomogli radu ove škole i izrazio nadu da je ova KLJŠ pomogla vjeroučiteljima u prevladavanju onog početnog straha pred zahtjevnim programom HNOS-a.

Školu je danas osobno pohodio njen vjerni i neumorni pratitelj, mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru, koji je vjeroučiteljima uputio očinske savjete i apostolskim blagoslovom zaključio rad ove škole.

Slavko Jerončić

Zanimljivosti

Jedino Michelangelovo djelo koje je napustilo Italiju za njegova života je mramorna Bogorodica s djetetom koja se nalazi u crkvi Notre Dame u Brugge-u u Belgiji. Katolički Brugge ukrašava 600 malih kipova Majke Božje od kojih je Michelangelova Bogorodica s djetetom najljepši.

Humor

Izgledate potišteno, velečasni. – zabrinuto će neki župljanin svom župniku. – Kako ne bi bio, sutra imam vizitaciju. – Što je vizitacija? – Posjet. Ali ne bilo kakav. Kako da vam objasnim? Posjet je kad Vam punac dođe u kuću, a vizitacija kad dođe punica.

Poslovice

Nema beznadnih situacija; postoje samo ljudi koji se u određenim situacijama osjećaju beznadno. (Tibetanska)