Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje osnovnih škola

Split, 26. – 27. kolovoza 2019.

U organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda HBK i Agencije za odgoj i obrazovanje održana je u Splitu, 26. i 27. kolovoza 2019. godine, Katehetska ljetna škola za vjeroučiteljice i vjeroučitelje osnovnih škola. 340 vjeroučitelja iz cijele Hrvatske okupilo se u prostorijama Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu kako bi tijekom dva radna dana aktivno sudjelovalo u tri tematska predavanja i tri pedagoške radionice na okvirnu temu Katolički vjeronauk u procesu kurikularne reforme.

Katehetska ljetna škola započela je uvodnom molitvom koju su osmislile i predmolile vjeroučiteljice Andrea Ćapin i Jelena Laco. Zatim se u ime organizatora pozdravnim riječima i tematskim uvodom u program Škole svim sudionicima obratio mr. sc. don Josip Periš, voditelj Povjerenstva Katehetske škole i predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Podsjetivši na dvadeset godina dugu tradiciju održavanja Katehetske ljetne škole u Splitu, predstojnik Periš istaknuo je opravdanost ovogodišnje teme u kontekstu uvođenja Škole za život u prve i pete razrede osnovne škole te prve razrede gimnazija. Označivši koncept ovogodišnje Katehetske ljetne škole kao promišljanje o svim važnim elementima kurikuluma te njihovoj povezanosti, sličnostima i razlikama u odnosu na dosadašnji vjeroučiteljski rad, don Josip Periš naglasio je važnost evangelizacijskog i misionarskog poslanja vjeroučitelja potaknuvši ih na hrabro prihvaćanje novih izazova i promjena pred kojima se nalazi hrvatski odgojno-obrazovni sustav.

p1180572

U ime domaćina prisutnima se obratio i splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić koji je vjeroučiteljsko poslanje označio kao dodatnu podršku djeci i mladima u njihovom hodu kroz život, a dobre strane Škole za život nazvao dodatnom materijom za formiranje budućnosti našeg društva. U ime suorganizatora skupa okupljene vjeroučitelje pozdravila je i Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici Agencije za odgoj i obrazovanje, koja je sadržaj ovogodišnje Katehetske ljetne škole predstavila kao razumijevanje mjesta i značenja katoličkog vjeronauka u kurikularnoj reformi s naglaskom na osposobljavanju vjeroučitelja za novi način planiranja, programiranja i izvođenja nastave.

Ugodan i uspješan rad na skupu sudionicima je poželjela i Marina Protić, izaslanica splitskog gradonačelnika, dok se u ime Hrvatske biskupske konferencije nazočnima obratio mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Uz riječi ohrabrenja vjeroučiteljima pred početak još jedne školske i vjeronaučne godine, nadbiskup Hranić također je upozorio na svojevrsne pokušaje korištenja obrazovne reforme u dnevno-političke svrhe i interesno-ideološka nadmetanja. Stoga je još jednom podsjetio kako je školski vjeronauk, bez obzira na sve didaktičko-metodičke promjene, i dalje postojan u svojim teološkim, antropološkim i religijsko-pedagoškim obilježjima.

p1180602

Potom je uslijedio radni dio Škole s prvim tematskim predavanjem koje je pod naslovom Katolički vjeronauk između poniznosti i nade održao izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda HBK i profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Svoje predavanje prof. Pažin temeljio je na odnosu školskog vjeronauka prema suvremenom društvu, evangelizaciji i konfesionalnosti te budućnosti ovog predmeta u sklopu Škole za život i njegova utemeljenja na pojmovima poniznosti i nade. Ističući važnost dinamične i životne skrbi o katoličkom vjeronauku u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, Pažin je istovremeno izrazio svojevrsnu zabrinutost za budućnost ovog predmeta u kontekstu razvoja europskih i svjetskih društveno-političkih zbivanja i odgojno-obrazovnih trendova. Pri tom je naveo primjer Njemačke koja se nekada smatrala bastionom očuvanja konfesionalnosti, a danas polako popušta pred sve glasnijim zahtjevom da se konfesionalni predmet pretvori u religijsku nastavu, temeljenu na moralno-vrijednosnim postavkama izvanjskog promatranja pojedinih vjerskih praksi. Također je naglasio zahtjev kooperativnosti u kojem se, pod plaštem međukulturalne suradnje, nastoje ostvariti ciljevi škole kroz postupno izbacivanje konfesionalnog i crkvenog obilježja iz odgojno-obrazovnog sustava, a načelo kontekstualnosti se provodi kao svođenje univerzalnih istina na lokalne vlastitosti i moral koji polako postaje svrha samome sebi. Ide li u tom smjeru i naša Škola za život – zapitao se prof. Pažin – te naglasio kako postoji opasnost da ova reforma previše pozornosti pokloni didaktičko-metodičkom instrumentariju, a umjesto živih svjedoka vjere vjeroučitelje pretvori u puke aranžere nastave. Stoga je i opravdan zahtjev da se vjeronauk pokuša staviti u kontekst poniznosti i nade kao dva pomalo zaboravljena pedagoško-teološka pojma od kojih se prvi shvaća kao kompetencija koja zahtjeva hrabrost, samopoštovanje i respekt prema dugomu, dok je drugi pojam temeljno obilježje odgoja koje svoje utemeljenje nalazi u vrijednostima izvan ljudskog iskustva. Vjeronauk položen između te dvije stvarnosti omogućit će otvorenost učenju novoga i poučavanju na novi način kroz djelovanje Duha Svetoga i vjeru u ispunjenje konačne nade tj. vječnog života s Bogom, zaključio je u svom izlaganju prof. Pažin.

p1180616 

Nakon aktivne rasprave na zadanu temu i kreće stanke uslijedilo je drugo predavanje koje su pod nazivom Povezanost odgojno-obrazovnih ishoda i vrednovanja s naglaskom na stvaralačke procese u nastavi održale Anita Bakovljanec i Ivana Hac, vjeroučiteljice iz Stručne radne skupine za Kurikul Katoličkog vjeronauka. Njihovo interaktivno predavanje temeljilo se na objašnjavanju procesa kurikulumskog planiranja od ishoda do vrednovanja, kroz aktivne metode. Aktivno sudjelujući u predavanju vjeroučitelji su imali priliku prepoznati dobro formuliran ishod, razlikovati tri oblika vrednovanja s naglaskom na onom formativnom te su promišljali o svojim saznanjima i stavovima u odnosu prema kurikulumskom krugu planiranja kroz domene, ishode i godišnji izvedbeni kurikulum, digitalne alate poučavanja te korištenje mnogobrojnih metoda u istraživačkom učenju i učinkovitom postavljanju pitanja.

Ovo praktično i korisno predavanje bilo je dobar uvod u poslijepodnevni dio prvog dana Katehetske ljetne škole koji protekao je u znaku tri pedagoške radionice. U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 1. razred osnovne škole, koju su vodili vjeroučitelji Ivan Mikolić, Tihana Petković, Suzana Lipovac i Ana Volf, vjeroučitelji su primijenili znanja o kurikulumskom pristupu poučavanju te su uz pomoć novih didaktičkih materijala osmišljavali konkretnu aktivnost od ishoda do vrednovanja i iznosili svoja zapažanja o razlikama, novostima i mogućnostima unaprjeđenja vjeronaučne nastave u prvom razredu.

p1180639 

U radionici pod nazivom Upoznavanje i primjena vjeronaučnog udžbenika katoličkog vjeronauka za 5. razred osnovne škole voditeljice Barbara Sipina, Mirjana Novak, Marica Celjak i Mirela Rod-Slipčević sudionike su upoznale s konceptom novog udžbenika, godišnjom temom na kojoj je koncipiran te njegovom strukturom i posebnošću. Rad s udžbenikom temeljio se na ishodovnom kurikulumu u povezanosti s kreiranjem godišnjeg izvedbenog plana i tematskih planova kreirajući različite modele rada.

Radionica pod nazivom Ishodovno iščitavanje kurikuluma, koju su pripremile i vodile splitske vjeroučiteljice savjetnice Miranda Banovac, Zdenka Krokar, Ružica Maleš i Mirjana Vuletić, kod sudionika je nastojala osvijestiti način promišljanja, uspoređivanja i izrađivanja materijala vezanih uz konkretnu primjenu kurikuluma katoličkog vjeronauka u nastavi. Radionica je uključivala i plenumsku raspravu o dosadašnjem iskustvu vjeroučitelja i poznavanju Škole za život.

Prvi radni dan Katehetske ljetne škole završen je zajedničkim euharistijskim slavljem koje je u kapelici Nadbiskupskog sjemeništa predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić. Upravo toga se dana slavio spomendan solinskog mučenika sv. Staša koji je kao mučenik laik zaštitnik vjeroučitelja Splitsko-makarske nadbiskupije. Nadbiskup je u prigodnoj homiliji upoznao vjeroučitelje s nekim događajima iz Staševa života i njegova kasnijeg štovanja te ih potaknuo da u njegovu primjeru pronalaze nadahnuće za svoj život i vjeroučiteljsko poslanje.

Program drugoga dana Katehetske ljetne škole obuhvaćao je jedno tematsko predavanje, nastavak rada u pedagoškim radionicama te okrugli stol i završnu raspravu. Nakon zajedničke molitve koju su pripremili i predvodili Šimun Radnić i Snježana Viljac, vjeroučitelji iz Osnovne škole Faust Vrančić iz Šibenika, program je moderirao mr. sc. Anton Peranić, predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije i sveučilišni nastavnik na Teologiji u Rijeci.

p1180866 

Interaktivno predavanje pod nazivom Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učeničkih kompetencija – izrada zadataka održali su vjeroučitelji Zvonimir Lončar i Gordan Premuš. Njihovo izlaganje bilo je koncipirano na razvoju pozitivnog stava učenika prema učenju i njegovom osposobljavanju za primjenu stečenog znanja i vještina u različitim životnim situacijama. Naglasak je stavljen na poticanje učenika za kritičko i kreativno pristupanje rješavanju problema i procesu samovrednovanja. S obzirom na zahtjevnu poziciju nastavnika koji vrednuje učeničke kompetencije, važno je pratiti suvremene trendove u izradi ispitnih materijala za vrednovanje što će, prema riječima predavača, zasigurno dovesti do napuštanja nekih dosadašnjih praksi na tom području. U predavanju je naglašen složeni proces izrade zadataka za procjenu razine kompetencija što zahtjeva ozbiljnu pripremu i pozornost s temeljnim naglaskom na pretpostavkama koje osiguravaju valjanost zadatka. U protivnom, niska razina kvalitete zadataka može bitno utjecati na konačni rezultat vrednovanja tj. provjere, što u konačnici dovodi do stvaranja pogrešne slike o učenikovim postignućima i njegove slike o samom sebi. U tom smislu Lončar i Premuš predstavili su niz praktičnih savjeta za kreiranje ispitnih zadataka zatvorenog i otvorenog tipa gdje su zadatke višestrukog izbora, povezivanja i kratkog odgovora ocijenili kao najprikladnije oblike vrednovanja učenikova znanja i kompetencija. Za razliku od toga, dosadašnju praksu ispitivanja kroz metode alternativnog izbora, dopunjavanja, produženog odgovora i pisanja eseja predavači su ocijenili neprikladnima za novi koncept poučavanja vjeronauka u okviru Škole za život.

p1190006 

Nakon tematske rasprave koja je uslijedila po završetku predavanja, Katehetska ljetna škola nastavljena je radom u pedagoškim radionicama na tri zadane teme tako da su svi vjeroučitelji sudjelovali u sve tri radionice i time u potpunosti obradili cjeloviti program Škole. Po već ustaljenoj praksi program Katehetske škole zaključen je završnom raspravom i okruglim stolom na kojem su sudionici dobili informacije vezane uz novu školsku i vjeronaučnu godinu, s naglaskom na praćenju kurikularne reforme i daljnjem stručnom usavršavanju vjeroučitelja u okviru Škole za život. U tom smislu prof. Sabina Marunčić, viša savjetnica za vjeronauk, predstavila je najčešća pitanja koja su vjeroučitelji postavljali tijekom proteklih edukacija u vezi kurikularne reforme te im pružila sasvim konkretne i praktične odgovore na njihova pitanja. I ovom prilikom vjeroučitelji su izmijenili svoja iskustva te izrazili zadovoljstvo koncepcijom i cjelokupnom organizacijom Katehetske ljetne škole. Škola je završila kratkim zahvalnim riječima voditelja povjerenstva don Josipa Periša i prigodnom molitvom.

Petar Kelvišer

Zanimljivosti

Zaštitnik Venecije, sumnjivo lijepog grada, kako reče Thomas Mann bio je sv. Teodor dok mletački trgovci nisu 828. g. ukrali relikviju sv. Marka iz Aleksandrije.

Humor

Vuk pita Crvenkapicu: A gdje ti živi baka? Koja joj je adresa? Crvenkapica: www.baka.com

Poslovice

Vreća škrtca nema vrha, a vreća rasipnika nema dna. (Rumunjska poslovica)