Katehetska jesenska škola za odgojiteljice u vjeri u predškolskim ustanovama

Zagreb, 14. - 15. studenoga 2014.

Na kraju prvoga dana Katehetske jesenske škole za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama u petak, 14. studenoga euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Pohoda BDM na Dolcu u Zagrebu predvodio je predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić.

Osvrnuvši se na misno evanđelje, nadbiskup je u homiliji posadašnjio žrtvu prvoga hrvatskog sveca Nikole Tavelića. „Darivanje predstavlja bit istine o čovjeku, i promatrati život u stvarnosti ove istine znači prihvatiti jezik odnosa i razmjene. Život kojeg imamo je dar, Bog se daruje i stvara čovjeka, stvara nas ljude na svoju sliku. I zato mi ljudi sebe doživljavamo i shvaćamo kao dar, tj. da smo stvoreni da budemo drugom darovani. Imamo potrebu pretvoriti se u dar, dar kojega smo primili i život pretvoriti u uzdarje. Međusobno darivanje je obilježilo čitavu ljudsku povijest, pa je stoga ljudska povijest, povijest darivanja", rekao je nadbiskup.

Upućujući na ljudske stvarnosti darivanja, poglavito one u obitelji, nadbiskup je posvijestio da „tamo gdje je ljubav temelj svega ne prestaju poteškoće, križevi i patnja, jer darivanje uvijek iziskuje i traži žrtvu. U ljubavi se sebe samoga daruje, tu postaje važnije dati sebe nego sačuvati svoj život. No,u konačnici u darivanju samoga sebe čovjek doživljava da se ostvaruje, da istinski živi".

 width=U tom kontekstu je upitao polaznice škole „zar ne, to je i vaše iskustvo, ne samo u bračnom i obiteljskom životu, nego i na vašem radnom mjestu". „I vi osjećate da ste odgojene u civilizaciji ljubavi, u kulturi koja je oblikovala vaš identitet i koja vas poziva da se darujete. Odakle poziv na redovništvo, odakle u vama odluka da u okviru svojih vrtića i svoga redovitog djelovanja odete na doškolovanje da bi mogle provoditi vjerski odgoj u vašim vrtićima. Vi same najbolje znate koliko radosti donosi kad vidite što to znači djeci kojoj se darujete. Ali isto tako vidite koliko to iziskuje žrtve i koliko to košta, jer kršćanska civilizacija ljubavi je ona koja vas je oblikovala i osjećate da je to ono vrijedno što treba ponudit našoj djeci i mladosti", rekao je nadbiskup Hranić. Upozorio je kako suvremeno društvo i suvremena kultura ističe čovjeka pojedinca, njegova prava, ali ne i njegove obveze. „Ono što biste vi htjele je suprotna struja, suprotna tendencija, jer osjećate da jedino tako vi istinski živite, da ste spremne odustati od sebe i da je to ono što je vrijedno što možete i želite ponuditi i našoj djeci i našoj mladosti i na taj način usaditi im vrijednosti, kako bi se gradila autentična civilizacija ljubavi", rekao je u homilij nadbiskup Hranić.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tijekom dvodnevne Katehetske jesenske škole za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama s temom "Kulturna baština u vjerskom odgoju" 14. i 15. studenoga održana su tri predavanja. Dr. sc. Josip Dukić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu govorio je o kulturnim dobrima Crkve u procesu stvaranja kulturnoga, nacionalnog i vjerskog identiteta. U uvodnom dijelu se osvrnuo na samu definiciju kulturnih dobara te istaknuo kako „kulturna dobra Crkve, pokretna i nepokretna, bitno određuju njezinu narav i poslanje u svijetu. Ona su, moglo bi se reći, privilegirano mjesto tog poslanja".

Govoreći o brizi Crkve za kulturna dobra, predavač je podsjetio kako je ta briga vidljiva od samih početaka, no bila je podložna određenim oscilacijama. Da bi to bolje ilustrirao, dr. Dukić je brigu Crkve podijelio na dva razdoblja, ono prije, te ono nakon Ivana Pavla II. Naime, istaknuo je kako je upravo papa Ivan Pavao II. svojim shvaćanjem kulture, nastupima i osnivanjem relevantnih institucija ostavio svoj neizbrisivi pečat. Dr. Dukić je podsjetio i na hrvatska kulturna dobra na UNESCO-voj listi, te se posebno osvrnuo upravo na sakralnu baštinu koja zauzima dobar dio te liste. U završnom dijelu pojasnio je važnost kulturnih dobara Crkve u procesu oblikovanja kulturnog, nacionalnog i vjerskog identiteta, jer kako je istaknuo, „suvišno je isticati da iz procesa identiteta nisu isključeni pripadnici drugih religija i osobe koje ne vjeruju. Stoga, upravo su kulturna dobra Crkve važna poveznica u tom susretu". "Baština hrvatske riječi u radu s djecom rane i predškolske dobi" bila je tema predavanja dr. Vladimire Velički s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pojašnjavajući važnost baštine u govoru, rekla je kako ono što smo baštinili i nosimo sa sobom ne odnosi se samo na arhaične riječi, nego zahtjeva ponovno propitkivanje i selektiranje onoga što želimo prenijeti budućim generacijama.

 width= Preko govora događa se preobrazba ljudi. Kad naučimo drukčije govoriti, postajemo drukčiji, govor nas oblikuje bilo da smo u ulozi govornika ili u ulozi slušatelja. Stoga je potreba za bogaćenjem rječnika danas prisutnija nego ikad, želimo li odgajati slobodne i misleće ljude, pojasnila je dr. Velički. U tom kontekstu je upozorila kako istraživanja dječjeg rječnika pokazuju znatno smanjenje broja usvojenih riječi u odnosu na stanje od prije deset ili dvanaest godina. Kako bi ih djeca usvojila i koristila, riječi moraju biti korištene/izgovorene prije svega od govornih uzora, od odraslih. Stoga je upozorila kako uvijek iznova valja propitkivati vlastiti rječnik i nastojati svjesno upotrebljavati riječi kojima prijeti da budu zaboravljene, riječi koje bude život u povjerenoj djeci. Dr. Velički se osvrnula i na istraživanje govora odgojitelja u neformalnih komunikacijskim situacijama koje je provedeno sa studentima Učiteljskog fakulteta, a prikazan je i projekt „Čuvari riječi" proveden u Dječjem vrtiću „Različak" u Zagrebu s ciljem bogaćenja dječjeg rječnika. Predavanje "Glagoljica u dječjim očima - kako hrvatsku glagoljašku baštinu približiti djetetu" održala je dr. Jelena Vignjević također s Učiteljskog fakulteta.

Postavljajući niz pitanja poput „je li glagoljica preozbiljna tema za mlađu djecu; može li se glagoljica funkcionalno iskoristiti u pripremi malih ruku za vještinu pisanja; kako djetetu učiniti bliskim veliku starinu; kako dijete zainteresirati za apstraktan fenomen drevnog pisma; kako približiti djeci riječi i rečenice davne zbilje hrvatskoga jezika" dr. Vignjević je približila samu temu. Podsjetila je i na temeljni dokument za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje „Nacionalni okvirni kurikulum" koji među općim odgojno-obrazovnim ciljevima navodi kao drugi cilj „razvijati u učenicima svijest o očuvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne baštine Republike Hrvatske i nacionalnog identiteta". Stoga je prisutnost teme glagoljice i funkcionalno opravdana u potrebi da dijete prije polaska u školu ovlada predpisačkim i predčitačkim vještinama. Glagoljička slova mogu se iskoristiti i u razvijanju djetetove svijesti o pismu i ulozi pisma, o tome da i pismo zastarijeva, da postoje pisma osim ovoga kojim pišemo, da su i pisma kao i jezici, kao i ljudi jednakovrijedna, istaknula je dr. Vignjević. Da ne bi sve ostalo na teoriji, predstavila je više primjera dobre prakse glagoljskih projekata i aktivnosti u dječjim vrtićima te istaknula kako bogati rezultati tih projekata kao i dječja radost u otkrivanju uzbudljivog svijeta zaboravljenog pisma pokazuju da glagoljica i njome pisana kulturna baština mogu i trebaju biti teme predškolskoga odgoja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Veći dio drugoga dana Katehetske jesenske škole za odgojitelje u vjeri u predškolskim ustanovama, u subotu 15. studenoga, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu vezan je uz rad u radionicama. Pedagoške radionice su osmišljene u pojedinim dječjim vrtića, pri čemu valja istaknuti da su obuhvaćeni svi dijelovi Hrvatske. Sam radionički rad organiziran je u dva niza, pa je stoga sudionicima ponuđeno sudjelovanje u po dvije radionice. Pedagoška radionica "Kruh - snaga zajedništva" osmišljena je u DV "Sv. Josip" u Zagrebu. Radionica ima za cilj poticanje njegovanja zahvalnog odnosa prema Bogu kroz prizmu vjerskog odgoja. Cilj je i dati poticaj odgojiteljima na živo svjedočenje zajedništvo kako u vlastitoj obitelji, tako i u vrtiću, te pomoći odgojitelju otkrivati ljepotu zajedništva kroz uspostavljanje osobnog odnosa između obitelji, djeteta i poruke vjere.  width=DV Dubrovnik priredio je radionicu "Mali čuvari baštine – njegujemo tradiciju dubrovačkog kraja". Radionicom se prikazuje upoznavanje djece s vjerskim i tradicijskim običajima dubrovačkoga kraja u božićno i uskrsno vrijeme. To je i prigoda same sudionike upoznati s dijelom bogatstva baštine i tradicije dubrovačkog kraja, s posebnim naglaskom prenošenja na sudionike duha Božića i Uskrsa dubrovačkoga kraja. "Ti si moja baština Gospodine" radionica je koju je pripremio DV "Vrapčić" iz Drnja. Cilj radionice je kroz prizmu odgoja u vjeri potaknuti na promišljanje o osvješćivanju i odgajanju djece za vrednote vezane uz crkvenu i kulturnu baštinu njihova zavičaja, te kako buditi ponos pripadnosti kulturnoj i vjerskoj baštini i istinskim vrijednostima katoličke vjere kroz ljubav, poštovanje običaja, tradicije. Radionica u tom vidu predstavlja primjer kršćanskih običaja Podravine. Radionica "Marijin Trsat" osmišljena je u DV Viškovo. Naglasak radionice je stavljen na značaj Marije Majke Isusove, te kako potaknuti dijete na otkrivanje duhovnog bogatstva njezina života. U radionici se prikazuje i sam projekt "Marijin Trsat" proveden u DV Viškovo u odgojnim skupinama Ježići i Bubamare. DV "Kolibri" iz Zagreba priredio je radionicu "Tradicija kao trajna poveznica odrastanja u zajednici" u kojoj se izrađuje kinč, ukrašavaju izrađeni ukrasi, a program radionice obuhvaća i slaganje blagdanskog stola. Ovim se želi potaknuti na osmišljanje proslave blagdana u vrtićima s naglaskom na očuvanjem poruke samog blagdana protivnog materijalizmu. "Anđeli u hrvatskoj tradiciji" tema je radionice koju je osmislio DV "Leptir" iz Sesveta. Sudionici imaju mogućnost upoznati se sa samim istoimenim projektom koji stavlja naglasak na vjerovanja o anđelima kao Božjim poslanicima na podneblju Prigorja i Zagorja. DV "Anđeli čuvari" iz Korčule priredio je radionicu "Blago sv. Todora - dar korčulanskoj djeci". Radionicom se želi sudionike upoznati s kulturnom baštinom i tradicijskim običajima grada Korčule vezanih uz blagdan sv. Todora, zaštitnika grada. Ovo je prigoda i za promišljanje o važnosti tradicijskih običaja u životu djeteta. "Stopama Svetoga Duje" naslov je radionice koju je pripremio DV "Radost" iz Splita. Temeljem primjera iz vlastite sredine, ovim se nastoji potaknuti na upoznavanje kulturne baštine svoga grada i na osvješćivanje o potrebi gradnje vlastitog vjerskog i kulturnog identiteta uz prihvaćanje različitih kultura i tradicija. Posljednju u nizu radionica "Božić u vrtiću" osmislio je Centar za predškolski odgoj iz Osijeka, a njom se želi potaknuti oživljavanje vjere i tradicije kao temelj kulturne baštine zavičaja u kojemu rastu djeca. Radionica obuhvaća i prezentaciju božićne priredbe "Puna kuća Božića", a sudionicima se nudi i bogat popis literature koji im može pomoći u pripremi proslave u vrtiću. Osim radionica, sudionici škole imaju priliku upoznati se i s projektom "Nazaretska kućica" koji je dio priprave za Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji koji će se 19. travnja 2015. održati na Trsatu.

IKA foto Glas Koncila

Zanimljivosti

Festanjul tj. predstavnik grada u festi sv. Vlaha u Dubrovniku mora biti Hrvat rođen od Prevlake do Lastova, dobar vjernik i uzoran građanin.

Humor

“Pero, jako si se promijenio. Puno si viši nego kad sam te zadnji put vidio; mršaviji si; kosa ti je smeđa a bila je crna…” “Ali ja nisam Pero, ja sam Ivan.” “Što? I ime si promijenio!?!”

Poslovice

Mnogima bi se dopao da se nisi trudio dopasti se svima. (Latinska poslovica)