Nepodnošljivost Novo!
0 preuzimanja
Otac Abraham je veći dio svog života proveo u pustinji. Prolaznici su bili prava rijetkost. Jedne večeri se namjerio jedan prolaznik na Abrahamov šator. Abraham je kao dobar domaćin ponudio prolazniku večeru. Dok se večera pripremala Abraham je doznao u razgovoru da je taj prolaznik štovalac boga vatre. Abraham ga istjera van. Te noći Bog mu se ukazao u snu i upitao ga zašto je istjerao tog čovjeka iz svog šatora. Abraham mu odgovori da taj čovjek ne štuje pravoga Boga nego vatru. Bog mu tada reče: Ja ga podnosim već 63 godine, a ti ga nisi mogao podnijeti jednu večer?
Anthony de Mello
| Pregleda: | 1813 Pregleda |
| Preuzimanje: | 0 puta |
| Ažurirano: | 09. 12. 2019. |
Slični dokumenti
Da tijelo bude u formi:
Držat ću se tjednog dana odmora. 2. Spavat ću dovoljno dugo svake noći. 3. Radit ću svakog dana. 4. Izbjegavat ću gubiti energiju: -pretjeranim pričama, mudrovanjima i strahovima -neprestanim razmišljanjem o poslu - stresom na poslu. 5. Brinut ću se o svom zdravlju kao o daru za koji ću morati odgovarati. 6. Držat ću se pravila zdravog življenja. 7. Koristit ću godišnji odmor, što znači: - promjenu svakodnevice, - potpuno odricanje od posla na radnome mjestu u mislima i djelima, - ugodnu tjelovježbu i igru, - dnevno proučavanje nepoznatog, - dnevno bavljenje duhovnim stvarima.
Za umni rast:
- Svake ću godine napraviti plan za poticanje umnog napretka.
- Taj ću plan odlučno slijediti.
- Temeljito ću proučiti jedno poglavlje iz Biblije.
- Podrobno ću istražiti znanstveno područje vezano s mojim poslom.
- Njegovat ću istraživački životni pristup i opažati stvari oko sebe.
- Koristit ću se prilikama za koristan razgovor s drugim ljudima.
- Napravit ću jednostavan plan za bilješke o pročitanim knjigama, razgovorima ili razmišljanjima.
- Zabilježit ću ono što zahtijeva dodatno proučavanje.
- Napisat ću nešto što zahtijeva dodatno proučavanje (članak, seminarski rad).
- Povezat ću se s ljudima koje nazivaju pametnima.
Za duhovni rast:
- Težit ću dugoročnim planovima za poticanje svoga duhovnog života.
- Potrošit ću s vremena na vrijeme pola dana na razmišljanje o svom duhovnom stanju.
- Neću nikada propuštati jutarnju molitvu.
- Učinit ću sve za poticanje svojeg molitvenog života.
- Isplanirat ću tihi čas s Bogom svakog dana.
- Redovito ću proučavati Bibliju.
- Pročitat ću s vremena na vrijeme neko duhovno štivo.
- U crkvu ću odlaziti redovito.
- Hrabro ću se boriti protiv grijeha svake vrste - a osobito ''malih grijeha''.
- Suosjećat ću s bližnjima u njihovim nevoljama i pokušati im pomoći.
John R. Mott
Marko pripovijeda kako je jedan gubavac doviknuo Isusu: «Ako hoćeš, možeš me ozdraviti, a Isus, ganut, dotakao gubavca i rekao mu: «Hoću, budi zdrav.»
Što je to Isusa ganulo? Vidio je on mnogo bolesnika, ovaj nije bio jedini koji je dozivao zdravlje. No ovaj gubavac je to učinio na poseban način. On se Isusu ne obraća riječima: «Ozdravi me», «Molim te, iscijeli me», nego riječju: «Ako hoćeš». Isus je zacijelo u toj riječi prepoznao svoju riječ, razaznao svoj nazor. Isus je naime govorio: «Ako hoćeš», on nije bio nasilan. Mladiću koji je oduševljen i raspoloživ prišao s upitom što da radi, Isus je rekao: «Ako hoćeš, idi prodaj sve, slijedi me», nije požurio da na podatljiva pleća namakne zapovjedne terete.
U pronošenju radosne vijesti čut ćeš češće «moraš», nego «ako hoćeš». Ne sumnjam da bi više ušiju bilo čulo radosnu vijest i više srdaca a nju odlučilo da je ona bila više donošena «ako hoćeš» nego kao «moraš». Poziv Isusov je sankcioniran, ali nije prisilan.
I još nešto. Oni što su se hvatali Isusu za skute i prisiljavali Učitelja da ih izliječi zadobili su zdravlje zahvaljujući svojoj upornosti. Gubavac koji je obazrivo kazivao Isusu da ga može izliječiti ako hoće, pobudio je u Isusa ganuće i zadobio ozdravljenje. Ostat će ta dva načina: nasrtljivost i otmjenost. Jedni će dobiti, kako Isus drugdje veli, zbog nasrtljivosti: «Ustat će i dat će mu jer mu dodijava.» Drugi će dobiti zbog otmjenosti i obazrivosti: «A Isus, ganut, ispruži ruku.» Marko, jedini od velike četvorice koji bilježi stanja prirode, bilježi, skupa s ostalom trojicom, Isusova duševna stanja. Veli da je Isus bio ganut. To ganuće izrekao je Isus kretnjom. Pružio je ruku. Dotakao je gubavca. Bila je to nesumnjivo smiona gesta. Taknuo je čovjeka, taknuo je čovjeka obredno nečista (gubavci su to bili), taknuo zaražena čovjeka. Ugledni Učitelj ne krije svoja osjećanja, ne zatomljuje ganuće i ne ukrućuje ruku.
Kršćani često ukrućuju ruku i gnjetu osjećaje ganuća. Grčko – rimski hladni mir, koji se uvukao kao uzor u duhovnost, sapinje srce i ruke. A ne jedanput sam se uvjerio da je siromahu dlan primaknut njegovu licu bio draži od dara s dlana. Osvjedočio sam se da ganuta ruka dira više nego riječi, i neskriveno osjećanje liječi jače nego slavna misao. Ako hoćete…
(Ivan Golub)